Oni dolaze

Nedavno je objavljena lista kineskih proizvođača koji pretenduju ozbiljno ući na evropsko tržište. Neki su već zabrazdili i počeli prodavati desetine hiljada vozila godišnje, a neki tek treba da otvore Pandorinu kutiju. Iz ugla bh. tržišta za neke od njih znamo od ranije kada su bezuspješno sa poluproizvodima pokušali proboj i na bh. tržište, te se neki modeli još uvijek kotrljaju našim cestama. Ipak, i za one koje ne znamo i koji nam se iz aktuelne perspektive čine nedovoljno dobrim u poređenju sa evropskim i japanskim automobilima tržišni pokazatelji jasno pokazuju da ćemo ih vrlo brzo posjedovati i voziti.

Miris zapada

Napredak koji su u zadnjih 5-10 godina postigli, te zasitili domaće tržište i sad targetirali Evropu nimalo nije slučajan, jer automobili po EU standardima su tu, a cijena čak i ispod standarda. Dakle, ovi automobili koji više ne ''mirišu'' na Kinu. Naprotiv, izgledaju atraktivno i kvalitetno skrojenog enterijera, opremljeni modernom tehnologijom i uz to pogonjeni zadnjim krikom pogonskih agregata (benzinci, plug-in hybridi i električni).

Gdje je Evropa napravila ''grešku'', a možda nasjela i na teoriju zavjere? Pred razbuktavanje pandemije Covid-19 usvojila je paket subvencija za električna auta u vrijednosti od preko jednu milijardu eura. Kada je pandemija uzela maha, evropski proizvođači su ostali bez dijelova, odnosno bez količina vozila, i to uglavnom bez poluprovodnika koji dolaze sa istoka. Taj problem je i dalje prisutan. Kako automobila nije bilo u skladu sa potražnjom evropski mešetari su počeli tražiti alternative i našli ih u kineskim proizvođačima. Kinezi su na taj način preko noći ušli na jaka tržišta EU i kao virus se počeli širiti Starim kontinentom, čak prihvativši ekspanziju i na manja tržišta poput BiH, gdje su prije 15 godina bili prisutni.

BiH u prošlosti kao slijepa ulica

Ostat će upamćeno da je jedan Maple preko slovenačkog posrednika uspio plasirati 120 vozila na bosanskohercegovačko tržište, uglavnom zastarjele tehnologije i Euro 2 standarda i zatim iznenada nestati preko noći. S druge strane, s puno lošijim plasmanom, Geely je zadnje primjerke svoje male limuzine CK uspio kompenzirati s jednom lokalnom građevinskom kompanijom, koja je promotivno ovaj automobil poklanjala uz određene stanove koji su u to vrijeme bili na ponudi. Zanimljivo je da je isti taj Geely 2010. preuzeo vlasništvo nad Maplom i ugasio ga, da bi ga nakon 10 godina ponovio oživio kao niskobudžetnu marku. Uvoznik terenaca Great Wall je bio toliko ambiciozan da je čak organizovao lokalnu promociju na koju su bili pozvani i mediji iz susjednih zemalja što je praksa koja se praktikuje u obrnutom smjeru. Niti jedan od ovih brendova nije izdržao izazove i pritisak, te se danas rijetki voze u ovim automobilima i ''krpe'' dijelovima s otpada ili vlasnici servisiraju kod servisera koji na dugogodišnje iskustvo pronalaze alternativne dijelove japanskih proizvođača, budući da je dosta proizvođača ustvari radilo proizvodnju po kojekakvim licencama.  

Nedavno smo svjedočili dolasku branda MG iz SAIC grupacije čiju distribuciju i servis će voditi Grand Automotive kompanija (Uvoznik za Ford). MG djeluje zaista moderno i minimalno otkriva kineski identitet, ali oni su tek prvi u nizu koji čekaju u redu invazije na Stari kontinent, pa i naše neprimjetno tržište. Svjedočit ćemo uskoro sve većem broju brendova sa bedžom kao što je: BYD, Changam, Great Wall, Chery, Dongfeng, Geely itd. Dakle, neki su potpuno novi, neki od njih su već bili tu, a pojedini se opet vraćaju.

Od plagijatora do ozbiljnih automobila

Najveća farsa s kineskim automobilima bile su kopije renomiranih evropskih modela zbog čega su sudovi radili punom parom prije 10-15 godina. Prisjetit ćemo se da je Landwind X7 bio bezobrazna kopija Land Rover Evoquea, Baic BJ80 čistokrvni klon Mercedesove G klase, a možda i najveća blamaža bio je plagijat BMW-a X5 koju je izveo Shuanghuan SCEO.

Međutim, ta plagijatorska vremena su prošla. Kinezi su dotaknuvši dno doživjeli katarzu i iz svega izašli nikad jači.

U čemu je trik? Vremena su definitivno promijenila, a promijenio se i autobiznis. I to nabolje za sve nove proizvođače, uključujući desetine kineskih. Naime, pojednostavljeni razvoj i proizvodnja tehnologije električnih automobila je postala lako dokučiva i proizvođačima u Kini, te se u zadnjih pet godina desila prava ekspanzija brendova, ali i jako ozbiljnih igrača kao što su Nio, Geely (vlasnik Volva), Changam, MG itd. Istovremeno, automobili ovih, ali i drugih manje poznatih proizvođača su postali kudikamo kvalitetniji. Što bi se reklo, imaju i glavu i rep, te se s obrazom mogu nametnuti i zahtjevnoj evropskoj publici. Neki, poput Geelya, su iskoristili know how od Volva, a čak su i neki modeli Volva prešli na Geelyeve ''dijelove''.  

MG probio led u BiH

Kinezi najviše privlače prihvatljivim cijenama kojima Evropljani ne mogu parirati, pogotovo u zadnjih godinu dvije gdje svjedočimo enormnom povećanju cijena čak i niskobudžetnih marki. Sjetimo se da su (pristojno opremljeni) modeli Dacije na bh. tržištu koštali 15-16 hiljada, a sad koštaju duplo više. Druga strana našeg tržišta su polovni automobili. I oni su drastično poskupili zbog manjka ponude novih automobila. Dakle, nešto ne štima!

Prvi koji je ozbiljnije krenuo u tržišni remont na bh. tržištu je MG Motor, koji je već napravio ozbiljnu uvodnu predstavu za regiju. Svi smo svjesni činjenice da ćemo, za nekakve bitne prodajne brojke svi skupa, morati biti strpljivi. Uvoznici će morati uložiti velika sredstva i polako graditi prodajno-servisnu mrežu, ali graditi i odnos sa kupcima kao možda najbitiniju kariku.