Nekako s jeseni

Slušajući na radio talasima informacije o stanju na putevima stekao sam utisak da je broj udesa i nesreća na autocesti A-1 u blagom porastu. Minulog ljeta gotovo da nije bilo sedmice bez jedne do dvije saobraćajne nezgode ili nesreće zbog kojih je promet bio zaustavljen ili preusmjeren u jednu traku. Doduše bilo je to vrijeme pojačanog prometa i lijepog vremena po kojem je milina voziti malo brže. Pri tom primjećujem da ni na jednom od ulaza na rečenu autocestu, bez obzira na saobraćajne znakove o dozvoljenoj brzini kretanja, nema upozorenja vozačima da ne pretjeruju u brzoj vožnji jer što je ona – brzina veća, sigurnost je manja. Uvjeren sam da bi to imalo efekte baš kao i povremeno informisanje javnosti o tome koliko je vozača kažnjeno zbog pretjerane jurnjave po autocesti. I njima bi trebalo naći mjesto u onom bloku vijesti o stanju na putevima. Ne bi to trebalo da bude komplikovano, s obzirom na činjenicu da su duž autoputa postavljene kamere koje to registruju. 

Preventive u saobraćaju nikad nije previše, a svaki pomak u pozitivnom smislu je direktan doprinos bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Sa prvim znacima jeseni: opadanja lišća i zahlađenjima, pješaci se komotnije kreću pločnicima i stazama jer je smanjen i broj dvotočkaša u pokretu. Nakon što je nedavno saopšteno da je stepen nataliteta u Bosni i Hercegovini među najnižim na svijetu, bojim se da će u nekoj i to ne predalekoj budućnosti na biciklističkim stazama po našim gradovima biti više vremešnih pješaka nego djece i omladine na točkovima, ali i u automobilima na kolovozu. Naš zakon je dosta liberalan pa dozvoljava da, pod uslovom da su zdravi, razumni i dobro vide za volan mogu sjedati i oni što im trebaju dvije-tri godine da bi napunili devedesetu!? Pola jeseni je prošlo, a ceste u ovo dobra su izuzetno izazovne. Zato, oprez!

Osim jesenjeg opreza, mora se priznati da je na u putevima u BiH sve više i električnih vozila. I ne samo to, ova je godina je u našoj zemlji uistinu bila godina uspješne promocije elektromobilnosti. Na nekoliko samita, konferencija, simpozija fokusiranih na proizvodnju i potrošnju električne energije i snabdijevanje ostalim energentima, te energetsku efikasnost i zelenu energiju nezaobilazna tema panela i okruglih stolova bila je i elektromobilnost. Trgovci automobilima su na svakom od njih izložili najnovije tipove elektroautomobila, a u veliko interesovanje učesnika lično sam se uvjerio posebno na 16. Savjetovanju Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme održanom u Neumu. Čak je jedna od stručnih sesija bila posvećena toj temi s naglaskom na razvoj mreže elektropunionica, što kod nas ne ide potrebnom brzinom. Iako u prodaji elektromobila ne bilježimo bog zna kakav rast, to će se sigurno brzo mijenjati. Sa povećanjem subvencija, biće sve više kupaca električnih automobila.