Sa puštanjem u saobraćaj dionice Vranduk – Nemila – Poprikuše, Bosna i Hercegovina na trasi međunarodnog cestovnog koridora 5c u građevinskom smislu okončava još jednu poprilično mršavu godinu. Dvije hiljade dvadeset peta će se više pamtiti po otvaranju dosijea o potencijalnom međunarodnom kriminalu u preduzeću Autoceste Federacije BiH nego po rezultatima i brzini izgradnje putne infrastrukture. Korupcijom, otkrivenoj upravo na izgradnji spomenute dionice, bave se italijanski karabinjeri i venecijansko tužilaštvo, a potom i naša Federalna uprava policije. To znači da će događanja u vezi sa izgradnjom tih jedanaest kilometara nove ceste biti u žiži i u godini pred nama, ali tek nakon što nadležni organi okončaju posao, a sud započne proces utvrđivanja krivice.
Ono što, unatoč svemu, nije sporno jeste činjenica da je na ovoj dionici izgrađen i otvoren najduži cestovni tunel u BiH od 3,6 kilometara, izuzetan po bezbjednosti, ljepoti i konforu. Naravno, nije sporna ni činjenica da će se korištenjem nove dionice smanjiti broj saobraćajnih nezgoda i tragedija po kojima je ovaj dio putne infrastrukture u dolini Bosne godinama bio najopasniji.
Da u Bosni i Hercegovini malo šta može započeti i okončati se bez problema, potvrđuju i dešavanja u vezi sa otvaranjem novog cestovnog graničnog prelaza u Gradiški. Čekajući da se to dogodi, premijer susjedne Hrvatske je prije izvjesnog vremena gotovo poluilegalno ušao u BiH, dok privrednici, čekajući da na starom graničnom prelazu iz jedne uđu u drugu državu, gube po deset ili petnaest sati.
Uvažavajući činjenicu da će se ovaj tekst čitati na kraju ove i početku 2026. godine, u vrijeme kada svi želimo što više misliti o lijepim stvarima, a ne o onima od kojih boli glava – vlada zabrinutost, nevjerica, kadkad i strah. Vrijedi spomenuti neke nove investicije u raspetljavanje cestovnog saobraćaja. To su ceste Mostar – granica sa Hrvatskom, Bihać – granica sa Hrvatskom, Lašva – Jajce i Prača – Goražde, te planirana izgradnja autoceste Tuzla – Orašje i Jadransko-jonska cesta. Sve skupa predstavlja najveći infrastrukturni investicioni ciklus u našoj novijoj istoriji. Građevinare treba ohrabriti da ga realizuju što je moguće brže i bolje, a vlast učiniti odgovornijom u borbi protiv kriminala, korupcije i kojekakvih mešetarenja zbog kojih se gubi veliki dio novca i ugled pred domaćom i međunarodnom javnosti.
Povezane novosti
Veliki Schumi i sarajevsko nepobjedivo ljeto
2. septembra 1996. godine Michael Schumacher stigao je u Sarajevo kako bi pomogao djeci stradaloj tokom rata, iste godine kada je BIHAMK postao član FIA-e.
Bihaćki mašinovođa Alen Hasić: Dječaci sa Une će ponovo sanjati vozove
Nakon godina čekanja, kanjonom Une saobraća redovna željeznička linija koja će povezivati Bihać, Bosansku Krupu i Bosansku Otoku.
SFF: Tišina i šutnja
Večeras kreće 32. Sarajevo Film Festival. Filmovi o domovini, nasilju i porodičnim lomovima otvaraju pitanje kada tišina postaje umjetnost, a kada šutnja postaje saučesništvo.