Majstore, gdje si?!
U novembarskom pregledu, naš autor bilježi da nema dovoljno informativnih tabli na autoputu, da je sve manje automehaničara, te upozorava da bi u velikim gradovima trebalo primjenjivati adekvatne mjere prije nego što smog počne štipati za nos.
Nerijetko slušam jadikovke vozača koji se u toku vožnje nisu uspjeli prestrojiti da bi sa starog puta ušli na autocestu A1, pa kad vide da su promašili nastave vožnju ili čekaju prvu priliku da se okrenu i iz drugog pravca naciljaju ulaz na modernu saobraćajnicu. Zaintrigiran tim žalopoljkama (posebno onih vozača koji rjeđe putuju van gradova u kojima žive), pokušao sam odgonetnuti u čemu je problem. Uobičajeno je da se vertikalna signalizacija (velike table) koja će uputiti vozača da vožnju može nastaviti autoputem postavi na 500, ili nešto manje metara, što je i upozorenje da smanji brzinu i poveća opreznost. Takvih tabli duž autoceste A1 na sjeveru i jugu je veoma mali broj, posebno na priključcima u Zenici. Nema nekih posebnih upozorenja ni na dijelu ceste uz gradilište nove dionice autoceste dolinom Bosne prema Doboju, kod Nemile.
Ta, neko će reći ''sitnica'', u odnosu na blagodet koju pruža vožnja autoputom, može se brzo otkloniti. No nailazi problem koji će vozačima nametnuti nove brige. Riječ je o tome da automehaničarskim servisima ponestaje radne snage što nije samo naš problem već i u zemljama Evropske unije gdje je povećan broj oglasa u kojima se traže radnici automehaničarske struke. Trenutno ih nema jer su otišli za lakšim poslom i boljom platom, a škole već izvjesno vrijeme upisuju znatno manji broj učenika na ovo zanimanje. Tu se ne razlikujemo mnogo od Evropske unije. Dodatni problem je što se autoservisi još nisu osposobili za opravke vozila na električni pogon gdje je alat kompjuter a ne – ključ i kliješta. O četverogodišnjem školovanju tehničara mehatronike vozila još se ne razmišlja.
Sa dolaskom zime, hladnijih dana i većim stepenom zagađenja vazduha, pažnja inspektora za saobraćaj i policijskih službenika trebalo bi da se usmjeri prema ispravnosti motornih vozila, tačnije emisiji izduvnih gasova okarakterisanih kao najvećih zagađivača zraka. U gusto naseljenim mjestima trebalo bi pooštriti kontrolu i primjenjivati najstrožije mjere među kojima je najučinkovitija isključenje vozila iz saobraćaja. Javnom prevozu bi trebalo dati prioritet na način da se na poznatim mjestima zagušenja prometa angažuju saobraćajni policajci. Probu te strogoće trebalo bi započeti prije nego što smog počne štipati za nos.
Povezane novosti
AMPELMANN: Čikica sa semafora koji je postao jedinstveni simbol Berlina
Za mnoge turiste, berlinski Semaforko je privlačan kao Brandenburška kapija ili Berlinski zid, pa je i čest motiv na fotografijama i razglednicama. Tako su čikice s berlinskih semafora izišle iz njih i postale zaštitni znak grada, čineći njegov identitet.
Bečka kafana u podnožju Mont Everesta
Globalna ekonomija se drastično mijenja sva tržišta, pa i Bosnu i Hercegovinu polako počinje zapljuskivati talas uvoza jeftine radne snage iz inostranstva. Već je zapljusnuo i kultni sarajevski hotel „Evropa“. Kakva nas budućnost čeka?
Voda je benzin
Ovih dana se najavljuju velike vrućine, te je i u saobraćaju potrebna dodatna opreznost, ali i spremnost vozača i njegovih saputnika da u automobilu barem imaju koju flašu vode. Uz važnu napomenu: flaša vode uvijek mora biti u prtljažniku.
