Majstore, gdje si?!
U novembarskom pregledu, naš autor bilježi da nema dovoljno informativnih tabli na autoputu, da je sve manje automehaničara, te upozorava da bi u velikim gradovima trebalo primjenjivati adekvatne mjere prije nego što smog počne štipati za nos.
Nerijetko slušam jadikovke vozača koji se u toku vožnje nisu uspjeli prestrojiti da bi sa starog puta ušli na autocestu A1, pa kad vide da su promašili nastave vožnju ili čekaju prvu priliku da se okrenu i iz drugog pravca naciljaju ulaz na modernu saobraćajnicu. Zaintrigiran tim žalopoljkama (posebno onih vozača koji rjeđe putuju van gradova u kojima žive), pokušao sam odgonetnuti u čemu je problem. Uobičajeno je da se vertikalna signalizacija (velike table) koja će uputiti vozača da vožnju može nastaviti autoputem postavi na 500, ili nešto manje metara, što je i upozorenje da smanji brzinu i poveća opreznost. Takvih tabli duž autoceste A1 na sjeveru i jugu je veoma mali broj, posebno na priključcima u Zenici. Nema nekih posebnih upozorenja ni na dijelu ceste uz gradilište nove dionice autoceste dolinom Bosne prema Doboju, kod Nemile.
Ta, neko će reći ''sitnica'', u odnosu na blagodet koju pruža vožnja autoputom, može se brzo otkloniti. No nailazi problem koji će vozačima nametnuti nove brige. Riječ je o tome da automehaničarskim servisima ponestaje radne snage što nije samo naš problem već i u zemljama Evropske unije gdje je povećan broj oglasa u kojima se traže radnici automehaničarske struke. Trenutno ih nema jer su otišli za lakšim poslom i boljom platom, a škole već izvjesno vrijeme upisuju znatno manji broj učenika na ovo zanimanje. Tu se ne razlikujemo mnogo od Evropske unije. Dodatni problem je što se autoservisi još nisu osposobili za opravke vozila na električni pogon gdje je alat kompjuter a ne – ključ i kliješta. O četverogodišnjem školovanju tehničara mehatronike vozila još se ne razmišlja.
Sa dolaskom zime, hladnijih dana i većim stepenom zagađenja vazduha, pažnja inspektora za saobraćaj i policijskih službenika trebalo bi da se usmjeri prema ispravnosti motornih vozila, tačnije emisiji izduvnih gasova okarakterisanih kao najvećih zagađivača zraka. U gusto naseljenim mjestima trebalo bi pooštriti kontrolu i primjenjivati najstrožije mjere među kojima je najučinkovitija isključenje vozila iz saobraćaja. Javnom prevozu bi trebalo dati prioritet na način da se na poznatim mjestima zagušenja prometa angažuju saobraćajni policajci. Probu te strogoće trebalo bi započeti prije nego što smog počne štipati za nos.
Povezane novosti
Žuta linija
Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...
Dionica Vranduk – Ponirak bi u prometu mogla biti do kraja juna 2026.
Riječ je o poddionici dugoj 5,1 kilometar za čiju gradnju je ugovor potpisan 15. maja 2019. godine
Carinski sporazumi i autoindustrija: Da li jedino Kina zna u kojem pravcu vozi?
U sjeni aktuelnih pregovora i dogovora, kao i interpretacija o tome ko je na gubitku, skreće se pažnja sa zajedničke realne prijetnje automobilskim industrijama i Japana, EU i SAD. Naravno, riječ je o Kini, čiji proizvođači kvalitetom sustižu konkurenciju.
