Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP izdavač je prigodne publikacije ''Klimatski rječnik'' čiji je cilj da populariše razumijevanje klimatskih promjena i čitaoce potakne na razmišljanje o toj zasigurno najvećoj prijetnji životu na planeti Zemlji. Sadržaj publikacije čini tumačenje četrdesetak ključnih pojmova, skraćenica i fenomena vezanih za uzroke i posljedice klimatskih promjena. Njena vrijednost je i u tome da sugeriše konkretne načine njihovog ublažavanja. Uz pojedine pojmove pod naslovom ''Da li ste znali'' prezentirani su zanimljivi podaci poput ovog: naša planeta bi morala da bude 70 posto veća nego što je sada da bi zadovoljila trenutne svjetske potrebe za resursima.
Klimatska kriza, što se često koristi u razmatranju promjena kojima svjedočimo ovdje se tumači kao značajni problemi koji su prouzrokovani, ili se očekuje da će do njih doći uslijed promjena u klimatskim uslovima na našoj planeti, kao što su ekstremni vremensku uslovi i klimatski hazardi, povećana kiselost okeana i podizanje nivoa mora, gubitak biodiverziteta, nedovoljne količine hrane i vode, rizici po zdravlje, poremećaji u privredi, raseljavanje, pa čak i nasilni sukobi.
Od 1800. godine do danas, ljudska aktivnost prouzrokovala je prosječan porast temperature na Zemlji od oko 1,2 °C – od čega je do više od dvije trećine zagrijavanja došlo poslije 1975. godine. Više od tri milijarde ljudi živi u područjima osjetljivim na klimatsku krizu, među kojima su nesrazmjerno pogođene zemlje s niskim nivoom prihoda. Naučnici smatraju da će svako povećanje temperature koje premašuje 1,5 °C dovesti do serije prelomnih tačaka poslije kojih će nastale promjene biti trajne i predstavljati ozbiljnu prijetnju za ljudsku civilizaciju.
Iz tog razloga izuzetno je važna bezbjednost s obzirom na to da će klimatske promjene moguće dovesti do poremećaja u snabdijevanju hranom, vodom i drugim životnim potrebama, koji će biti popraćeni domino efektom raseljavanja i migracijom stanovništva, kao i pojačanim nadmetanjem za prirodne resurse – što opet može dovesti do povećanja tenzija i nestabilnosti unutar granica jedne zemlje ili cijelog regiona. Veoma je zanimljivo i objašnjenje za ekomanipulacije što podrazumijeva situacije u kojima jedno preduzeće navodi obmanjujuće tvrdnje po pitanju svog pozitivnog uticaja na životnu sredinu, ili održivosti svojih proizvoda i usluga – kako bi uvjerilo potrošače da su uključeni u borbu protiv klimatskih promjena. Ekomanipulacija može biti sprovođena i smišljeno, kao marketinška manipulacija ili manipulacija u odnosima s javnošću, iskorištavanjem podrške javnosti za zaštitu životne sredine za generiranje većeg profita.
Ove i druge činjenice i upute sadržane u publikaciji dovoljan su povod za akciju svakog pojedinca organizacije i kolektiva da na dešavanja u prirodi i oko sebe gledaju s više interesovanja, znanja i angažmana u očuvanju kvaliteta životne sredine.
Povezane novosti
![Kikašev Mercedes od kamena](https://magazin.bihamk.ba/assets/photos/article/medium/1719991605-kikasev-mercedes-od-kamena.jpg?v1719991615)
Kikašev Mercedes od kamena
U Imotskom je nedavno podignut spomenik automobilu koji je u tom kraju, ljutoj kamenoj krajini, više od prevoznog sredstva, nešto što bi Kikaševi nasljednici iz čuvene serije Prosjaci i sinovi, pa i sam Svevišnji, vozali po zemlji.
![AMPELMANN: Čikica sa semafora koji je postao jedinstveni simbol Berlina](https://magazin.bihamk.ba/assets/photos/article/medium/1719828586-ampelmann-cikica-sa-semafora-koji-je-postao-jedinstveni-simbol-berlina.jpg?v1719833403)
AMPELMANN: Čikica sa semafora koji je postao jedinstveni simbol Berlina
Za mnoge turiste, berlinski Semaforko je privlačan kao Brandenburška kapija ili Berlinski zid, pa je i čest motiv na fotografijama i razglednicama. Tako su čikice s berlinskih semafora izišle iz njih i postale zaštitni znak grada, čineći njegov identitet.
![Bečka kafana u podnožju Mont Everesta](https://magazin.bihamk.ba/assets/photos/article/medium/1719232305-becka-kafana-u-podnozju-mont-everesta.jpg?v1719232367)
Bečka kafana u podnožju Mont Everesta
Globalna ekonomija se drastično mijenja sva tržišta, pa i Bosnu i Hercegovinu polako počinje zapljuskivati talas uvoza jeftine radne snage iz inostranstva. Već je zapljusnuo i kultni sarajevski hotel „Evropa“. Kakva nas budućnost čeka?