Kako nas je osvojio Passat u ''Pijačar'' izdanju

Popularnost Passata predskazana je s prvom generacijom, nastalom prije 49 godina, a taj fenomen traje i dan-danas kada VW proizvodi osmu generaciju B8. Temelje uspješnog automobila, koji u osam generacija broji desetine miliona isporuka, postavili su tip B1 iz 1973. godine i njegov osam godina stariji nasljednik B2. Upravo je ''Dvojka'' bila ta koja je i na našim prostorima ostavila dubok trag. Bio je to model koji je nudio mješavinu iznadprosječnog komfora, prihvatljivih voznih osobina, nemjerljive izdržljivosti, 4x4 pogona (Syncro) i na kraju – neprovokativnog dizajna zbog toga često bio predmet sprdanja s nazivima poput ''Pijačar'' ili ''Lubeničar''. Na kraju taj recept je nastavio da živi skoro pola stoljeća od lansiranja ovog fenomena, ali se dosta toga i promijenilo u zadnjim generacijama s kojima je Passat sve manje bio ''Pijačar'', a sve više simbol luksuza.

Kod nas je najpopularniji bio karavan. Bila je to kvalitetna ''raga''  reći će pojedinci koji su karavansku verziju iscjedili do zadnjeg atoma izdžljivosti i opet je relativno lako prodali novom vlasniku. Često smo mogli vidjeti do vrha natovaren Passat koji je ličio na cestovni gliser, ali i kao takav je trpio sve ambicije vlasnika nekog manjeg obrta. Lagana karoserija, izuzetno izdržljiv i ekonomičan dizel i jako pouzdan trap. Za sreću je nekada zaista trebalo jako malo.

Temelj uspjeha

Kako je ustvari Volkswagenova srednja klasa osvojila cijeli svijet i ujedno dala temelje za druge uspješne modele iz koncerna?

Volkswagen je relativno lako uspio doprijeti do globalnog tržišta zahvaljujući Passatu. Njihov predstavnik srednje klase na račun toga putuje već pola decenije po Evropi, Kini, Južnoj Koreji, Bliskom Istoku, a srdačna odjava priređena je u Sjedinjenim Državama, gdje je proizvodnja završila prošle godine. Ne samo da će američka verzija tvornice u Chattanoogi ostati svjetski uspješan koncept koji simbolizuje njemačku superiornost u autoindustriji, već je jedan od razloga redizajna proizvodne linije prelazak na elektrificirane ID modele.

U esenciji uspjeha stoji Volkswagenova marketinška strategija, koja je bila ispred svog vremena jer su Nijemci shvatili prikladnost trenutka da napuste konvencionalno i usko lansiranje automobila koje je vladalo 1980-ih usvojivši ipak globalnu viziju. I bili su pravu! Dizajn je utjelovio hladan, ali opet elegantniji eksterijer, zatim upotrebljivost na duge staze, te tri oblika karoserije i impresivan prtljažni prostor za široke narodne mase.

Brojke su bile zahvalne za ono vrijeme: Prtljažnik oko 745 litara (s oborenim naslonom klupe do 1575 l), ubrzanje od 0 do 100 km/h za 17,5 sekundi i najveća brzina od 148 km/h su bili standard onog vremena, a i potrošnja od oko 7,5 litara bila je takođe dobar adut. Kupovina Passata imala je smisla na papiru, iako su joj se emocije suprotstavljale.

Posao stoljeća

Odgovor na pitanje otkud VW-u ideja da 90-ih na platformu Golfa 4 postavi rekordnih 13 automobila iz VW koncerna daje upravo Passat, koji je s Audijem dijelio dobro i zlo sve do pete generacije (1996. – 2005.). Dijeljenje komponenti s Audijem bila je tvornička prednost i preteča današnje svakodnevnice kojoj su se suprotstavili neki osjetljiviji kritičari. Strategija kopiranja dizajna i dijeljenje platforme nije bilo standard u to vrijeme, naprotiv, ali razuman pristup racionalnih Nijemaca stvarao je poslovni potencijal i ujedno odbojnost prema delikatnijim kupcima. Sličnosti su stvorile problem originalnosti i kreativnosti, a negativni komentatori nisu bili uvjereni da postoji tržišni potencijal za automobil inspirisan dostupnim Audijem. Međutim, Volkswagen ne samo da je tim potezom ''ub'o'' džek-pot od kojih se neki konkurenti do danas nisu oporavili, nego su ti isti konkurenti preuzeli taj koncpet i počeli ga praktikovati jednakim intenzitetom.

Iako je Passat B2 zadržao prepoznatljive karakteristike svog prethodnika, Volkswagenova proračunatost uz manji facelifting i blago moderniji izgled su bili dovoljni za priču o sofisticiranijem izdanju koju su kupci na kraju i prihvatili. Njegove četvrtaste linije, velika pravougaona prednja svjetla i plastični crni branici osvježili su na neki način tržište. Bočne ploče i vrata također su ažurirani kako bi stvorili moderniji izgled u skladu sa stilskim trendom tog vremena. Tri dostupne karoserije: sedan, hatchback i karavan omogućila su privlačenje kupaca iz različitih demografskih skupina. Karavan je privlačio veće porodice, sedan s elegantnijom siluetom pristajao je više menadžerima, a hatchback sa kosim stražnjim staklom nudio tipični kompromis.

Preko 30 miliona isporuka

Ako posmatramo vrijeme nastanka Passata B2 na prvu smo mogli reći da je došao u baš pogrešno vrijeme. Ranih 1980-ih, Toyota je uspjela prodati Corollu globalno u otprilike 775 000 automobila, a Renault je dominirao s malenom Peticom isporučivši oko 525 000 vozila. Jedini Volkswagen koji je lovio konkurenciju bio je Golf, pa se nije bilo lako probiti s još jednim novitetom s relativno nepoznatim imenom. Međutim, VW Grupacija je iskoristila rastuću moć zapadnoevropske srednje klase kroz vrlo pametno izgrađen model B2, koji se nije toliko isticao, ali je sve uspješno kompenzirao neophodnim adutima tog vremena, uključujući i širinu ponude. Sve ovo je prisutno kroz sve generacije, pa čak i aktuelne B8, inače ukupno najuspješnije limuzine srednje klase koja broji preko 30 miliona isporuka od 1973.