Jesenja investicijska sonata
Nakon nekoliko godina u kojima je fokus investiranja bio sektor finansija, telekomunikacija i trgovine na veliko, prema onom što se planira u Sarajevu i Cazinu fokus investitora je pomjeren na industrijskoj i izvozno orijentisanoj proizvodnji.
Ulazimo u jesen. Lišće žuti i opada, a na polju investicija u Bosni i Hercegovini ''pupaju'' novi izdanci. Tokom septembra samo u dan-dva domaći i strani ulagači najavili su nekoliko novih atraktivnih i isključivo privrednih investicija. Istovremeno kandidati za načelnike opština i predsjednike gradova i stranački lideri u predizbornim obraćanjima biračima gromoglasno obećaju izgradnju brojnih novih objekata infrastrukture i društvenog standarda. Ovo prvo je potpuno realno, dok se drugo može okarakterisati kao šarena laža, barem je dosada tako bilo. Puno je više formalnih obećanja i negativne kampanje protiv političkih oponenata nego konkretnih rješenja šta učiniti da lokalna kasa bude punija nego što je bila u mandatu minule vlasti.
Među sasvim izvjesnim investicijama trenutno su proširenje farme ''Zlatno polje'' u Bugojnu, tvornica autodijelova u Novom Gradu (Sarajevo) te fabriku madraca u Cazinu. Dakle nakon nekoliko godina u kojima je fokus investiranja bio sektor finansija, telekomunikacija i trgovine na veliko, prema onom što se planira u Sarajevu i Cazinu fokus investitora je pomjeren na industrijskoj i izvozno orijentisanoj proizvodnji. S tim u vezi posebno je zanimljivo najavljeno ulaganje u proizvodnju komponenti za auto industriju u čemu je glavni grad Bosne i Hercegovine u prošlosti po mnogo čemu bio lider zahvaljujući Volkswagenovoj tvornici TAS u Sarajevu i FAMOSU proizvođaču motora za teretna i vojna vozila. Iza najnovijeg projekta stoji kompanija Irion Arger d.o.o., odnosno izvjesni Stefan Tschirk i njegov partner Asim Ćosić. Javnost još ne zna kolika je vrijednost investicije, broj uposlenih radnika, obim proizvodnje. No koliko god da bude narodski rečeno: zauhar je!
Ukupna dobit za grad i građane mogla bi biti i veća ako ovo bude prekretnica u budućem investiranju u ekonomiju Sarajeva koje je u proteklim godinama poslije agresije obilježeno otvaranjem trgovačkih centara, skladišta, hotela što godinama zjape poluprazni. Bez proizvodnje, nema uspješne ekonomije i to bi trebalo da bude jasno i onima što će uskoro preuzeti vlast u lokalnim zajednicama i ako budu pametni krčiti put investitorima koji to jako dobro znaju.
Ljudska je i na izvjestan način profesionalna obaveza da se u reviji kao što je ova posvećena saobraćaju prema njihovim zaslugama spomenu i ljudi koji su bili dio te profesije, a zauvijek su nas napustili. Mislim pri tome na netom preminulog Muhameda Šaćiragića, dugogodišnjeg direktora kompanije Centrotrans koja je najviše zahvaljujući njemu izrasla u moderno privredno društvo koje uživa ugled i van granica BiH. Šaćiragić svoje radnike i preživjele borce nije ostavio na ulici, niti su oni imali potrebe da s transparentima izlaze na ulicu i u štrajku traže ostvarenje svojih prava. Bio je vrstan menadžer i drag direktor, iskren prijatelj i kao takav ostaje upamćen.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...