Jeftina zabava i umjetna inteligencija
U sklopu 21. Znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, bilo je zanimljivih opservacija o zloupotrebi životinja u svrhu jeftine zabave, o etici umjetne inteligencije i procjenama koliko je održava elektromobilnost.
Počela je sezona cirkusa i korida. Životinje su ponovo glavni akteri tih opštenarodnih zabava koje i kod nas imaju vatrene poklonike, kao što ima i onih koji takvu vrstu zabave ignorišu i kritikuju. Da nešto napišem o tome ponukalo me predavanje pod nazivom ''Cirkuske životinje kao jeftina zabava'', održano u Malom Lošinju, u sklopu 21. Znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjskih dana bioetike. Predavač Juraj Boranović, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstatovao kako je iskorištavanje životinja u svrhu ljudske zabave veliki problem i razlog za brigu. Cirkusi, zoološki vrtovi i vodeni parkovi samo su neki od primjera u kojima je moguće razabrati nemoralno ophođenje prema životinjama a sve u cilju jeftine zabave.Tome se svakako opravdano mogu pridodati i razni tradicionalni rituali, poput onih u Indiji kada posjetioci raznim bojama oslikavaju slonove koje će kasnije jahati za određenu svotu novca.
Međutim, nerijetko se upravo za vrijeme tih ''performansa'' i jeftinih zabava dogodi incident u kojem neko nastrada. U tim se slučajevima, gotovo isključivo, krivnja svaljuje na životinje, a ne na ljude koji su ih – nepravilnim i nemoralnim držanjem u neprikladnim životnim uslovima doveli do stanja samoodbrane i stresa. To su samo neki od problema o kojima je spomenuti autor govorio s ciljem podizanja svijesti o životinjskim pravima i njihovom moralnom statusu.
Lošinjski dani bioetike su znanstveno-kulturna manifestacija u okviru koje se održava međunarodni simpozij ''Integrativna bioetika i nova epoha'', studentska radionica, ovog puta o temi ''Bioetika, okoliš i ne-ljudska bića'', zatim okrugli sto na kojem se ove godine razgovaralo o umjetnoj inteligenciji i budućnosti čovječanstva. Dvojica osječkih tinejdžera Ivan Kelam Rupčić i Fran Andrić upriličili su izložbu fotografija Betonski spavači: ''brutalna'' utopija, etika i estetika zgrada u Osijeku, a upriličeno je i tradicionalno predstavljanje bioetičkih izdanja.
Širok je i zanimljiv izbor tema koje su autori prezentirali tokom trajanja ovog skupa. Primjetno je da je u odnosu na ranije godine bilo nešto više radova posvećenih životinjama, te onih koji su fokusirani na trenutni trend u nauci poput uloge čovjeka u odnosu na umjetnu inteligenciju, ali i umjetnoj inteligenciji u medicini. Tragalo se za odgovorom na pitanje je li etično baviti se borilačkim sportom; bilo je riječi o humoru kao logoterapijskom lijeku u jačanju otpornosti kod bračnih i obiteljskih razmirica, potom o geofilozofiji, bioetici i današnjem vremenu. Čule se i zanimljiva opservacija o kulturnokritičkim potencijalima mita; bioetičkim izazovima u prosudbi posljedica proglašene pandemije koronavirusa itd. Tokom diskusije o radu ''Etičke dileme energetske krize'' (autor Frano Barbir, ugledni hrtvatski intelerktualac), a profesor emeritus Igor Čatić konstatovao kritički da razvijanje elektromobilnosti neće polučiti očekivane rezultate ''jer punjenje baterija traje dugo, a putovanje sa akumuliranom energijom kratko''.
Povezane novosti
Vodu na ulicu
Temperaturni pakao će po svemu sudeći potrajati! Za to se nažalost nismo dobro pripremili. To se najbolje vidi po javnim česmama na kojima ne teče voda, pa ljudi na njima ne mogu ugasiti žeđ i osvježiti lice.
Bruce Springsteen i Dodge Monaco: Na ruševinama svijeta
Ima autora čiji je glas veći od običnog i koji je potreban u vremenima kada više nego ikad treba empatije za žedne, gladne i nevine koje ubijaju. Ahmed Burić piše veliku priču o Bruceu Springsteenu i koncertu u Pragu gdje ga je ''uhvatio''.
Kad zazveče dukati
Dva slučaja pokazuju da je nastupilo izuzetno povoljno vrijeme za investiranje u bosanskohercegovačku privredu s ciljem da ona još više doprinosi razvoju, realizuje nove investicije, povećava vrijednost izvoza i zapošljava prije svega domaću radnu snagu.
