Jeftina zabava i umjetna inteligencija

Počela je sezona cirkusa i korida. Životinje su ponovo glavni akteri tih opštenarodnih zabava koje i kod nas imaju vatrene poklonike, kao što ima i onih koji takvu vrstu zabave ignorišu i kritikuju. Da nešto napišem o tome ponukalo me predavanje pod nazivom ''Cirkuske životinje kao jeftina zabava'', održano u Malom Lošinju, u sklopu 21. Znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjskih dana bioetike. Predavač Juraj Boranović, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstatovao kako je iskorištavanje životinja u svrhu ljudske zabave veliki problem i razlog za brigu. Cirkusi, zoološki vrtovi i vodeni parkovi samo su neki od primjera u kojima je moguće razabrati nemoralno ophođenje prema životinjama a sve u cilju jeftine zabave.Tome se svakako opravdano mogu pridodati i razni tradicionalni rituali, poput onih u Indiji kada posjetioci raznim bojama oslikavaju slonove koje će kasnije jahati za određenu svotu novca.

Međutim, nerijetko se upravo za vrijeme tih ''performansa'' i jeftinih zabava  dogodi incident u kojem neko nastrada. U tim se slučajevima, gotovo isključivo, krivnja svaljuje na životinje, a ne na ljude koji su ih – nepravilnim i nemoralnim držanjem u neprikladnim životnim uslovima doveli do stanja samoodbrane i stresa. To su samo neki od problema o kojima je spomenuti autor govorio s ciljem podizanja svijesti o životinjskim pravima i njihovom moralnom statusu.

Lošinjski dani bioetike su znanstveno-kulturna manifestacija u okviru koje se održava međunarodni simpozij ''Integrativna bioetika i nova epoha'', studentska radionica, ovog puta o temi ''Bioetika, okoliš i ne-ljudska bića'', zatim okrugli sto na kojem se ove godine razgovaralo o umjetnoj inteligenciji i budućnosti čovječanstva. Dvojica osječkih tinejdžera Ivan Kelam Rupčić i Fran Andrić upriličili su izložbu fotografija Betonski spavači: ''brutalna'' utopija, etika i estetika zgrada u Osijeku, a upriličeno je i tradicionalno predstavljanje bioetičkih izdanja.

Širok je i zanimljiv izbor tema koje su autori prezentirali tokom trajanja ovog skupa. Primjetno je da je u odnosu na ranije godine bilo nešto više radova posvećenih životinjama, te onih koji su fokusirani na trenutni trend u nauci poput uloge čovjeka u odnosu na umjetnu inteligenciju, ali i umjetnoj inteligenciji u medicini. Tragalo se za odgovorom na pitanje je li etično baviti se borilačkim sportom; bilo je riječi o humoru kao logoterapijskom lijeku u jačanju otpornosti kod bračnih i obiteljskih  razmirica, potom o geofilozofiji, bioetici i današnjem vremenu. Čule se i zanimljiva opservacija o kulturnokritičkim potencijalima mita; bioetičkim izazovima u prosudbi posljedica proglašene pandemije koronavirusa itd. Tokom diskusije o radu ''Etičke dileme energetske krize'' (autor Frano Barbir, ugledni hrtvatski intelerktualac), a profesor emeritus Igor Čatić konstatovao kritički da razvijanje elektromobilnosti neće polučiti očekivane rezultate ''jer punjenje baterija traje dugo, a putovanje sa akumuliranom energijom kratko''.