Jeftina zabava i umjetna inteligencija
U sklopu 21. Znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, bilo je zanimljivih opservacija o zloupotrebi životinja u svrhu jeftine zabave, o etici umjetne inteligencije i procjenama koliko je održava elektromobilnost.
Počela je sezona cirkusa i korida. Životinje su ponovo glavni akteri tih opštenarodnih zabava koje i kod nas imaju vatrene poklonike, kao što ima i onih koji takvu vrstu zabave ignorišu i kritikuju. Da nešto napišem o tome ponukalo me predavanje pod nazivom ''Cirkuske životinje kao jeftina zabava'', održano u Malom Lošinju, u sklopu 21. Znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjskih dana bioetike. Predavač Juraj Boranović, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstatovao kako je iskorištavanje životinja u svrhu ljudske zabave veliki problem i razlog za brigu. Cirkusi, zoološki vrtovi i vodeni parkovi samo su neki od primjera u kojima je moguće razabrati nemoralno ophođenje prema životinjama a sve u cilju jeftine zabave.Tome se svakako opravdano mogu pridodati i razni tradicionalni rituali, poput onih u Indiji kada posjetioci raznim bojama oslikavaju slonove koje će kasnije jahati za određenu svotu novca.
Međutim, nerijetko se upravo za vrijeme tih ''performansa'' i jeftinih zabava dogodi incident u kojem neko nastrada. U tim se slučajevima, gotovo isključivo, krivnja svaljuje na životinje, a ne na ljude koji su ih – nepravilnim i nemoralnim držanjem u neprikladnim životnim uslovima doveli do stanja samoodbrane i stresa. To su samo neki od problema o kojima je spomenuti autor govorio s ciljem podizanja svijesti o životinjskim pravima i njihovom moralnom statusu.
Lošinjski dani bioetike su znanstveno-kulturna manifestacija u okviru koje se održava međunarodni simpozij ''Integrativna bioetika i nova epoha'', studentska radionica, ovog puta o temi ''Bioetika, okoliš i ne-ljudska bića'', zatim okrugli sto na kojem se ove godine razgovaralo o umjetnoj inteligenciji i budućnosti čovječanstva. Dvojica osječkih tinejdžera Ivan Kelam Rupčić i Fran Andrić upriličili su izložbu fotografija Betonski spavači: ''brutalna'' utopija, etika i estetika zgrada u Osijeku, a upriličeno je i tradicionalno predstavljanje bioetičkih izdanja.
Širok je i zanimljiv izbor tema koje su autori prezentirali tokom trajanja ovog skupa. Primjetno je da je u odnosu na ranije godine bilo nešto više radova posvećenih životinjama, te onih koji su fokusirani na trenutni trend u nauci poput uloge čovjeka u odnosu na umjetnu inteligenciju, ali i umjetnoj inteligenciji u medicini. Tragalo se za odgovorom na pitanje je li etično baviti se borilačkim sportom; bilo je riječi o humoru kao logoterapijskom lijeku u jačanju otpornosti kod bračnih i obiteljskih razmirica, potom o geofilozofiji, bioetici i današnjem vremenu. Čule se i zanimljiva opservacija o kulturnokritičkim potencijalima mita; bioetičkim izazovima u prosudbi posljedica proglašene pandemije koronavirusa itd. Tokom diskusije o radu ''Etičke dileme energetske krize'' (autor Frano Barbir, ugledni hrtvatski intelerktualac), a profesor emeritus Igor Čatić konstatovao kritički da razvijanje elektromobilnosti neće polučiti očekivane rezultate ''jer punjenje baterija traje dugo, a putovanje sa akumuliranom energijom kratko''.
Povezane novosti
Ford Taunus: Eksponat u spavaćoj sobi
Priča našega saradnika o jednom ne tako prestižnom autu ali i o dobrim vremenima u Sarajevu s početka osamdesetih kad su nastajale pop i rok grupe koje su trebale naslijediti ono što su u sedamdesetim napravili Indexi i Bijelo dugme.
Kad kazaljke se poklope
Odrastanje krajem osamdesetih podrazumijevalo je izlizane farmerke, starke na nogama, a oni najhrabriji su imitirali i Žerinu frizuru. Od svega toga, ostale su pjesme i kad se po prvi put u 2025. god. kazaljke poklope, sjetiti ćemo se hita Crvene jabuke.
Nova godina, stari problemi
Dolazi nova godina, ali sa starim problemima. Jedan od najvećih je depopulacija, a u najvećim problemima su opštine koje su formirane nakon Dejtona, jer su nastale bez ekonomske, infrastrukturne i institucionalne opravdanosti.
