Izuzimanje zemljišta za brzu cestu Bihać – Velika Kladuša kreće krajem 2024.

Početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša se poprilično otegao, ali nakon prošlomjesečnog sastanka delegacija Javnog preduzeća Autoceste FBiH s predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona i tamošnje privredne komore sada bar znamo da će od nje jednog dana nešto i biti.
Nakon što je još davno definisana trasa brze ceste u dužini od 47 kilometara prilikom sastanka održanog sredinom juna u Bihaću kojem su prisustvovali izvršna direktorica za opće, pravne i kadrovske u JP Autoceste FBiH Mirnesa Agić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK Almir Imširović, ministar privrede Armin Kardašević, te predsjednica Privredne komore USK Sanela Sabljaković saznali smo da je za postupak eksproprijacije zemljišta izdvojeno dva miliona KM.

Čekaju ponavljanje tendera

„Mi u Autocestama imamo završen jedan dio posla, a to je idejni projekat za dionicu Bihać – Ćoralići u dužini od 18 kilometara. Sada čekamo ponavljanje tendera za glavni projekat, a do kraja godine bismo trebali pristupiti eksproprijaciji“, rekla je, između ostalog, svojim domaćinima u Bihaću Mirnesa Agić.
Sagovornici su na ovom sastanku brzu cestu od Bihaća do Velike Kladuše stavili u kontekst povezivanja ovog dijela Bosne i Hercegovine s glavnim putnim pravcima u Evropskoj uniji, preciznije u Republici Hrvatskoj (Karlovac) i Sloveniji (Novo Mesto), te s glavnim gradom BiH, kao i ostatkom naše države. Tom prilikom je rečeno, da nije poenta samo u povezivanju ova tri grada koja se nalaze na zapadu BiH, odnosno u Unsko-sanskom kantonu, nego i bržoj vezi sa Sarajevom.
„Cestovno povezivanje Unsko-sanskog kantona s Evropskom unijom i ostatkom države uvijek je bila tema kojoj smo mi na Sajmu EKOBIS pridavali posebnu važnost. Posebno smo sretni što će se JP Autoceste FBiH predstaviti na Sajmu EKOBIS kao izlagač, te u pratećem dijelu programa predstaviti ovaj, ali i ostale projekte i aktivnosti“, rekla je Sabljaković.
Idejni projektant za brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša je izabran još prije dvije godine. Riječ je o konzorciju firmi koji čine Institut za građevinarstvo Banjaluka i Trasa d.o.o. Sarajevo koji su dobili posao u vrijednosti od 4,3 miliona KM s PDV-om. Idejni projekat je urađen za puni profil brze ceste u dužini od pomenutih 47 kilometara. Brza cesta počinje u zoni graničnog prelaza Maljevac, na granici BiH s Hrvatskom, a završava se s obilaznicom kod Bihaća. Idejni projekat je plaćen iz budžeta FBiH.

 
Rok za izgradnju: 4 do 6 godina

Prema informacijama koje su objavljene još prije dvije-tri godine, izgradnja kompletne brze ceste trebala bi koštati oko 500 miliona eura, ali s obzirom na inflaciju i promjene cijena kojima svjedočimo u posljednjih nekoliko godina možda će ovaj iznos biti i znatno veći. Ova cijena je bila pod znakom pitanja još prije tri godine dok je direktor JP Autoceste FBiH bio Elmedin Voloder koji je još u septembru 2021. godine rekao da će cijena gradnje uveliko ovisiti o terminu početka radova, te da je, između ostalog, i za to bitno da oni počnu što prije. Još tada je rečeno da bi gradnja prve dionice od 10 kilometara trebala početi naredne godine (op.a. 2022.) i da bi gradnja mogla trajati dvije godine. To praktično znači da su tadašnji planovi bili takvi da smo već ove godine trebali imati izgrađenu bar jednu dionicu ove brze ceste. No, tada su na čelu Autocesta i federalnih, te kantonalnih ministarstava bili neki drugi ljudi čiji planovi, najave i slično se očito nisu ostvarili. Dakle, prva dionica je trebala biti izgrađena za dvije, a cijela brza cesta u roku od četiri do šest godina. A da bi ova brza cesta bila potpunija, a veza stanovnika zapadnog dijela BiH s ostatkom države kompletnija, potrebno je izgraditi i brzu cestu Bihać – Jajce – Travnik – Lašva. U srednjoj Bosni se na dijelu ovog projekta nešto i radi, ali daleko smo mi još od toga da možemo reći od kojeg datuma ćemo imati kompletirane ove brze ceste.