Nakon autocesta, došao je red i na brze ceste
Izgradnja autoceste na Koridoru 5c kroz Bosnu i Hercegovini teče bez naročitih problema i zastoja i za nadati se da će za nekih šest-sedam godina svi radovi biti okončani. Građevinske mašine trenutno se nalaze na osam velikih gradilišta od sjevera do juga naše zemlje.
Svakako je trenutno najveće gradilište na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) gdje se gradi nekoliko dionica Poprikuše – Nemila (5,5 kilometara), Vranduk – Ponirak (5,3 kilometara) i Ponirak – Vraca (tunel Zenica) u dužini od 3,2 kilometra. U blizini Sarajeva se gradi dionica Tarčin – Ivan-tunel – Bradina (4,9 kilometara plus dva kilometra tunela), kao i dio sarajevske zaobilaznice od 1,5 kilometara. U Hercegovini su mašine na dionici Počitelj –Zvirovići i most Počitelj u ukupnoj dužini od 11,1 kilometara. Radi se i kod Goražda, i to tunel Hranjen i dio dionice Prača – Goražde uz već poznate probleme nakon što je potrošen sav novac, a da projekat nije došao ni do polovine.
Radovi i u srednjoj Bosni
I dok traju radovi na pomenutim projektima svi se pitamo šta je sa povezivanjem ostalih gradova u Bosni i Hercegovini s glavnim gradom naše zemlje. Na tom planu se počelo nešto dešavati pa treba spomenuti projekat poddionice brze ceste Poslovna zona Vitez – Nević Polje u dužini od 5,5 kilometara. Ova poddionica se nalazi na dionici Lašva – Nević Polje koja će nakon izgradnje biti duga 24,5 kilometara. Ovaj projekat je dobio urbanističku i načelnu saglasnost za građenje i sada je samo do preduzeća koje će ovaj projekat voditi da nastavi s aktivnostima kako bi se izabrao izvođač radova.
Vrlo važna informacija za ovu dionicu je da će se graditi po Crvenom FIDIC-u i da se izvođač radova bira u ubrzanom postupku. Također, sve bi moglo biti urađeno mnogo brže jer je eksproprijacija okončana u obimu od 92 posto.
Osim ovoga, nešto se počelo dešavati i na zapadu BiH, pa su tako Autoceste FBiH raspisale javni poziv za izradu idejnog rješenja za projekat brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica sa Republikom Hrvatskom. Ova cesta bi trebala biti duga 47 kilometara, a prva dionica od koje bi krenula izgradnja se nalazi uz samu granicu, kod graničnog prelaza Maljevac. Plan je da se izgradi brza cesta (dvije trake u oba smjera, bez zaustavne trake) s projektovanom brzinom između 80 i 100 kilometara na sat. Izgradnja prvih deset kilometara ceste od Bihaća do granice s Hrvatskom bi mogla početi već ove godine, a kako je rekao direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder, rok za završetak radova će biti dvije godine. Inače, rok za izgradnju kompletne ceste je četiri do šest godina. Trenutno je u toku ispitivanje mogućnosti optimizacije odabrane trase na način da dođe do smanjenja dužine objekata (mostova i tunela) i da se dobiju pouzdani podaci vezani za trasu i objekte. Projektant je dobio rok od osam mjeseci tokom kojih bi trebao napraviti optimizaciju, a vrijednost ovog projekta je 3,5 miliona KM sa PDV-om. Ponude za ovaj posao će Autoceste FBiH primati do 9. marta.
Tender za Jadransko-jonsku cestu
JP Autoceste FBiH su krajem januara raspisale i tender za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonske ceste, i to na dionici Stolac – Interregionalni čvor Počitelj. Cijena ovog posla (idejnog i glavnog projekta) je šest miliona KM sa PDV-om, a rok za dostavu ponuda je 15. mart. Ovaj koridor će u konačnici biti dug 1.100 kilometara i zbog toga ima ogromnu regionalnu važnost. Koridor prolazi kroz sedam zemalja, počinje u Italiji (Trst), a dalje prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj. Kroz našu zemlju bi ovaj koridor trebao prolaziti u dužini od 102 kilometra – od čvora s autocestom na koridoru 5c kod Počitelja, preko Čapljine, Stoca, Neuma, Ravnog, Ljubinja i Trebinja do spojne tačke s Crnom Gorom.
U bh. entitetu RS se trenutno gradi dionica autoceste Banjaluka – Prijedor, kao i Dobojska zaobilaznica koja se nalazi na jednoj od dionica autoceste na Koridoru 5c, a raspisani su i javni pozivi za dionice Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Rača, koje će biti na budućem autoputu Sarajevo – Beograd.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...