Autorski tekstovi

Hiljadarka dnevno!

Ekonomski gledano, 2023. godina je potpuna nepoznanica, kako svjetskim moćnicima koji su o tome razgovarali u Davosu, tako i našim ekspertima koji su o tome u Sarajevu diskutovali na konferenciji ''Svijet u 2023''.

Autor: Hajdar Arifagić

Cijeli svijet, pa i mi u Bosni i Hercegovini s početka svake godine tragamo za odgovorom na pitanje kakva će ona biti ekonomski. Svijet to više od pet decenija čini na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu, a mi uglavnom u Sarajevu. Svijet je preokupiran novom geopolitikom i ratom u Ukrajini, a mi očekivanjima od toga kako će nas kroz naredne mjesece voditi novoizabrana (u Federaciji i nekim kantonima još neformirana vlast). Izazovi su veliki a efekti u konačnici nepredvidivi.

Glavna tema Svjetskog ekonomskog foruma trebalo je da bude četvrta industrijska revolucija, digitalizacija i robotika. Ništa ozbiljno u tom smislu državnici, ekonomisti, direktori svjetskih kompanija nisu mogli kreirati. Politika se izdigla i porazila ih. Tako je i pitanje izbjeglica ostalo bez odgovora. Poslije Davosa, svijet je ostao još više zbunjen što je, uz ostalo, posljedica činjenice da se ovdje susreću različita mišljenja, što često rezultira čvrstim zalaganjem za svoje stavove i s istovremenim priznanjem da nema rješenja.

Jedan od razloga zašto je to tako saopštila nam je ugledna balkanska ekonomistica Danica Popović: ''Forum u Davosu prerastao je u porodično preduzeće koje već 52 godine vodi isti čovjek, njegov predsjednik Klaus Schwab, čija deca Nikol i Olivije, zauzimaju visoke pozicije u organizaciji, a supruga Hilda predsjedava Fondacijom i ceremonijom dodjela nagrada''. Pri tom, veli da se u Davosu lijepo vidjelo da Međunarodni monetarni fond (MMF) nije ništa drugo nego akcionarsko društvo, gdje su pravila sasvim jasna: prekršaj postoji ako akcionari odluče da postoji. Od takvog društva teško je očekivati pouzdanu prognozu o tome kakva bi trebalo da bude, odnosno kakva će biti 2023. godina. U vezi s tim je izjava Kristaline Georgieve, izvršne direktorice MMF, koja je za nadolazeće mjesece ove godine prognozirala: ''Ekonomska situacija je manje loša nego što smo se bojali prije nekoliko mjeseci'', i zaključuje: ''manje loša ne znači da je dobra''. Narodski rečeno, ona nema pojma šta će se dogoditi, kako su zaključili i neki strani mediji. Od osobe čija dnevna plata iznosi oko hiljadu dolara, odnosno 351.758 dolara za godinu, očekivalo se mnogo više ozbiljnosti i znanja ne samo u Davosu nego i van njega.

Konferencija ''Svijet u 2023.'', u organizaciji Color Media Communicationsa, uz partnerstvo Centralne banke Bosne i Hercegovine i podršku Delegacije Evropske unije u BiH i Britanske ambasade u našoj zemlji, održana je u Sarajevu. Ni ta konferencija nije ponudila nikakav spektakularan odgovor na pitanje kako ćemo preživjeti ovu 2023. Iz godine preokreta, prešli smo u godinu nade ''u kojoj se rješenja za ubrzan rast BiH ne smije tražiti u promjeni valutnog odbora, nego u ubrzavanju strukturnih reformi i saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama i tijelima'', što je naglasio guverner Centralne banke BiH, dr. Senad Softić.

Predstavnici diplomatske zajednice u BiH, uz ostalo, diskutovali su o energetskoj tranziciji, ukazavši na činjenicu da je kriza pokazala da je potrebno i moguće osloboditi se energetske zavisnosti od Rusije. Govorila je i ambasadorica Francuske u BiH, Christine Toudic. Pokazalo se da je njena omiljena tema propagiranje upotrebe nuklearnih elektrana u proizvodnji energije, što smo od nje u Sarajevu čuli već nekoliko puta, pa se stiče utisak da nas nagovara da i mi to učinimo. Ni ovog puta, kao ni u ranijim slučajevima, niko od prisutnih s njom o tome nije ušao u dijalog. A vrijedilo bi da o tome pričamo i mi. Zbog sadašnjosti (namjere Hrvatske da nam pred vratima istrese svoj nuklearni otpad iz Krškog) i budućnosti u kojoj je izvjesno da će doći neki investitor nudeći izgradnju nuklearke. Pitanje je – hoćemo li se od toga znati odbraniti?! 

BIHAMK

Povezane novosti

Vraćam se majci u Bosnu

Vraćam se majci u Bosnu

Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.

Rast i propast

Rast i propast

Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...

Možda bi vas zanimalo