Sarajevo je svijet. Romantičarski, reklo bi se. A je li?
Imam druga koji radi u jednom sarajevskom muzeju i on mi je ispričao zanimljivu priču. U muzej je, kaže, jednog dana ušla turistkinja iz Argentine i odmah prepoznala most preko Miljacke. Bio je na naslovnici njenog školskog udžbenika iz historije. Eto, Sarajevo je tako svijet i za nekog iz Buenos Airesa, s kraja svijeta iz naše perspektive. A most nije slučajno bio na njenoj knjizi: u njegovoj blizini desio se događaj koji je obilježio čitavu epohu. A o sporednom ''liku'' tog trenutka – automobilu u kojem su ubijeni Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija – evo priče.
U historiji automobilizma nema mnogo vozila koja su postala globalno poznata ne zbog tehničkih inovacija, brzinskih rekorda ili dizajnerskih iskoraka, nego zbog događaja u kojima su se našla. Jedan od njih je Gräf & Stift Double Phaeton, luksuzni bečki četverosjed s početka 20. stoljeća, koji je 28. juna 1914. sudbinski ušao u historiju. Atentat na austrougarskog prestolonasljednika i njegovu suprugu postao je iskra koja je pokrenula lanac događaja što su Evropu odveli u Prvi svjetski rat.
Proizveden oko 1910. u renomiranoj kompaniji Gräf & Stift, Double Phaeton bio je vrhunac luksuza i inženjerskog umijeća svog vremena. Ručno izrađen, prilagođen željama aristokratije, opremljen četverocilindarskim motorom od oko 28-32 KS, pružao je udobnu vožnju na tadašnjim makadamskim cestama punim rupa. Karoserija je bila otvorena, elegantna, prepoznatljiva – izraz profinjenog ukusa i statusnog simbola.
Kada je nadvojvoda Franz Ferdinand posjetio Sarajevo u junu 1914. godine, upravo je ovaj automobil – vlasništvo grofa Harracha – bio njegov zvanični prevoz. Nakon neuspjelog pokušaja atentata bombom, njegova povorka je nastavila dalje gradom. Ferdinandov vozač bio je Čeh, Leopold Lojka. Nervozu i napetost tog dana teško je i zamisliti, a legenda kaže da je Lojka, nakon što je čuo naredbu da ide ''pravo'', shvatio je kao ''desno'', jer na češkom riječ pravo zaista znači desno. Tako je skrenuo u ulicu suprotno novom protokolu, promijenjenom zbog opasnosti po nadvojvodu.
Kad je vojni guverner general Oskar Poćorek, stojeći na bočnom pragu Phaetona i prateći šta se dešava, povikao da idu pogrešnim putem, Lojka je zbunjeno zaustavio automobil i pokušao ga vratiti unazad. Tim manevrom praktično ga je ''parkirao'' nekoliko metara od Gavrila Principa. Ostalo je historija. Lojka je ubrzo mobilisan i poslan u Mostar, a umro je u rodnoj Češkoj, u Brnu 1926. godine. Ko zna kako bi mu život tekao da je tog dana otišao pravo, a ne desno. Ali, kako reče Schopenhauer: ''Sudbina miješa karte, a mi igramo.'' Tako je bilo i s dobrim vojakom Lojkom.
Hici ispaljeni u Gräf & Stift Double Phaeton postali su simbol tektonskih promjena koje su zahvatile Evropu i svijet. Malo je automobila koji su zabilježeni na toliko fotografija, udžbenika i dokumentarnih analiza kao ovaj Phaeton. I samo ime nosi teret mita: Phaëthon, sin boga Sunca Heliosa, koji je pokušao upravljati Sunčevim kolima, ali nije mogao obuzdati konje i izazvao je haos. Kroz godine se oko automobila stvorila i legenda o ''prokletstvu'', prema kojoj su kasniji vlasnici navodno doživljavali nesreće. Iako je većina tih priča mit, doprinijele su gotovo mističnom statusu ovog modela.
Originalni Double Phaeton danas je izložen u Vojnom muzeju u Beču, jedan od najposjećenijih eksponata. Tamne boje, gotovo netaknut restauracijama, stoji kao nijemi svjedok epohe u kojoj je rođen. Gräf & Stift Double Phaeton nije samo muzejski eksponat. On je most između svijeta luksuznog automobilizma i burnih prelomnih političkih događaja 20. stoljeća koji su se odigrali u Sarajevu. Podsjeća nas koliko se historija može promijeniti u jednoj jedinoj sekundi, i kako predmet stvoren za udobnost i putovanja može postati akter događaja koji je uticao na svjetske tokove.
A sve je, čini se, bilo predodređeno, tako da vozač Lojka pogrešno (a na maternjem jeziku – ispravno) razumije naredbu pa volan okrene udesno, nedaleko od mosta koji krasi naslovnice udžbenika u dalekoj Argentini. I tako čitav svijet stane u jednu sliku – u gradu u kojem sudbina pleše s historijom...
Povezane novosti
Klikni za kredit
Kraj ove priče bit će trenutak kada svi pređemo na bezgotovinsko plaćanje, a ono sitnine što je ostalo po novčanicima i džepovima postane numizmatički eksponat.
Dani bunta
Strah za sudbinu Neretve javno iskazuju ekolozi. Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska, jer projekat Gornji horizonti može ugroziti čitav sliv Neretve do samog ušća.
Kućica na raskršću
Kao mjeru povećane bezbjednosti na marindvorskom raskršću trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja će i vozače i pješake opominjati na krajnji oprez.
