Ferdinadov Phaeton: Volan sudbine dobrog vojaka Lojke

Sarajevo je svijet. Romantičarski, reklo bi se. A je li?

Imam druga koji radi u jednom sarajevskom muzeju i on mi je ispričao zanimljivu priču. U muzej je, kaže, jednog dana ušla turistkinja iz Argentine i odmah prepoznala most preko Miljacke. Bio je na naslovnici njenog školskog udžbenika iz historije. Eto, Sarajevo je tako svijet i za nekog iz Buenos Airesa, s kraja svijeta iz naše perspektive. A most nije slučajno bio na njenoj knjizi: u njegovoj blizini desio se događaj koji je obilježio čitavu epohu. A o sporednom ''liku'' tog trenutka – automobilu u kojem su ubijeni Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija – evo priče.

U historiji automobilizma nema mnogo vozila koja su postala globalno poznata ne zbog tehničkih inovacija, brzinskih rekorda ili dizajnerskih iskoraka, nego zbog događaja u kojima su se našla. Jedan od njih je Gräf & Stift Double Phaeton, luksuzni bečki četverosjed s početka 20. stoljeća, koji je 28. juna 1914. sudbinski ušao u historiju. Atentat na austrougarskog prestolonasljednika i njegovu suprugu postao je iskra koja je pokrenula lanac događaja što su Evropu odveli u Prvi svjetski rat.

Proizveden oko 1910. u renomiranoj kompaniji Gräf & Stift, Double Phaeton bio je vrhunac luksuza i inženjerskog umijeća svog vremena. Ručno izrađen, prilagođen željama aristokratije, opremljen četverocilindarskim motorom od oko 28-32 KS, pružao je udobnu vožnju na tadašnjim makadamskim cestama punim rupa. Karoserija je bila otvorena, elegantna, prepoznatljiva – izraz profinjenog ukusa i statusnog simbola.

Kada je nadvojvoda Franz Ferdinand posjetio Sarajevo u junu 1914. godine, upravo je ovaj automobil – vlasništvo grofa Harracha – bio njegov zvanični prevoz. Nakon neuspjelog pokušaja atentata bombom, njegova povorka je nastavila dalje gradom. Ferdinandov vozač bio je Čeh, Leopold Lojka. Nervozu i napetost tog dana teško je i zamisliti, a legenda kaže da je Lojka, nakon što je čuo naredbu da ide ''pravo'', shvatio je kao ''desno'', jer na češkom riječ pravo zaista znači desno. Tako je skrenuo u ulicu suprotno novom protokolu, promijenjenom zbog opasnosti po nadvojvodu.

Kad je vojni guverner general Oskar Poćorek, stojeći na bočnom pragu Phaetona i prateći šta se dešava, povikao da idu pogrešnim putem, Lojka je zbunjeno zaustavio automobil i pokušao ga vratiti unazad. Tim manevrom praktično ga je ''parkirao'' nekoliko metara od Gavrila Principa. Ostalo je historija. Lojka je ubrzo mobilisan i poslan u Mostar, a umro je u rodnoj Češkoj, u Brnu 1926. godine. Ko zna kako bi mu život tekao da je tog dana otišao pravo, a ne desno. Ali, kako reče Schopenhauer: ''Sudbina miješa karte, a mi igramo.'' Tako je bilo i s dobrim vojakom Lojkom.

Hici ispaljeni u Gräf & Stift Double Phaeton postali su simbol tektonskih promjena koje su zahvatile Evropu i svijet. Malo je automobila koji su zabilježeni na toliko fotografija, udžbenika i dokumentarnih analiza kao ovaj Phaeton. I samo ime nosi teret mita: Phaëthon, sin boga Sunca Heliosa, koji je pokušao upravljati Sunčevim kolima, ali nije mogao obuzdati konje i izazvao je haos. Kroz godine se oko automobila stvorila i legenda o ''prokletstvu'', prema kojoj su kasniji vlasnici navodno doživljavali nesreće. Iako je većina tih priča mit, doprinijele su gotovo mističnom statusu ovog modela.

Originalni Double Phaeton danas je izložen u Vojnom muzeju u Beču, jedan od najposjećenijih eksponata. Tamne boje, gotovo netaknut restauracijama, stoji kao nijemi svjedok epohe u kojoj je rođen. Gräf & Stift Double Phaeton nije samo muzejski eksponat. On je most između svijeta luksuznog automobilizma i burnih prelomnih političkih događaja 20. stoljeća koji su se odigrali u Sarajevu. Podsjeća nas koliko se historija može promijeniti u jednoj jedinoj sekundi, i kako predmet stvoren za udobnost i putovanja može postati akter događaja koji je uticao na svjetske tokove.

A sve je, čini se, bilo predodređeno, tako da vozač Lojka pogrešno (a na maternjem jeziku – ispravno) razumije naredbu pa volan okrene udesno, nedaleko od mosta koji krasi naslovnice udžbenika u dalekoj Argentini. I tako čitav svijet stane u jednu sliku – u gradu u kojem sudbina pleše s historijom...