Briga ispred profita

Rasprava o umjetnoj inteligenciji postepeno potiskuje interesovanje za životnu sredinu. To se događa u trenutku kada se čovječanstvo suočava s dubokom krizom ne samo klimatskom ili resursnom nego i sigurnosnom i vrijednosnom. Unatoč naučnom napretku, milijarde ljudi i dalje nemaju pristup pitkoj vodi i osnovnoj sanitaciji dok klimatske promjene donose sve više poplava, suša i patnje. Zarobljeni smo u začaranom krugu: rast populacije povećava emisije, emisije potiču klimatske promjene, a klimatske promjene uzrokuju ekstremne događaje – pogoršavajući nejednakost i borbu za resurse. Rast, nekada simbol vitalnosti postao je nepromišljen imperativ, dogma koja nas čini slijepima za granice Zemlje. Ovo nije samo ekološka kriza ovo je etički izazov. Prihvatajući taj izazov učesnici 23. Lošinjskih dana bioetike, pristigli iz desetak zemalja, među njima i iz Bosne i Hercegovine početkom maja naučno su se bavili ovim pitanjima. Tom prilikom se moglo čuti da nove tehnologije – umjetna inteligencija, digitalne platforme, automatizacija oblikuje svijet brže nego što ih etika može pratiti. Učesnici simpozijuma ''Integrativna bioetika i nova epoha'' tragali su za novim pristupom onim koji poštuje granice, stavlja brigu ispred profita i ne pita samo šta možemo učiniti nego i šta trebamo učiniti svjesni da novo doba ovisi o novoj viziji i da je upravo sada vrijeme za djelovanje u tom smjeru.

Na tim principima bilo je zasnovano izlaganje prof. dr. Hrvoja Jurića profesora Filozofsko fakulteta u Zagrebu kojim je obilježeno i 40 godina borbe za rijeku Unu i aktivnost Društva ''Unski smaragdi'' iz Bihaća. U neprekinutom kontinuitetu ''Unski smaragdi'' su četiri decenije posvećivali posebnu pažnju ekološkom senzibiliziranju i educiranju djece i mladih, ali nisu zanemarivani ni drugi vidovi aktivnosti u horizontu koji se može nazvati pluriperspektivnim. Najnovije prijetnje rijeci Uni, kao što su pokušaj gradnje hidrocentrale i nekontrolirano razvijanje turizma, pokazuje kolika je važnost nastavka i intenziviranja djelovanja ''Unskih smaragda''. Međutim prijelomi epoha praćeni promjenama socijalnih, političkih i ekonomskih kao i ekoloških okolnosti, zahtijevaju od društva promjenu diskursa i metoda rada. Pri tom se ne bi smjelo izgubiti iz vida ono što je obilježavalo ''ideologiju'' i praksu ''Unskih smaragda'' od samih početaka, a to je svojevrsni ''Una-centrizam'' koji se odlikuje ekocentričnim i biocentričnim značajkama. Učesnici ovogodišnjih Lošinjskih dana bioetike podržali su donošenje Opće deklaracije o pravima rijeka koja proizilazi iz domorodačkih naroda i kultura koje su čovjeka oduvijek smatrale kao dio prirode, a ne odvojeno od prirode.