Nevladine organizacije uskoro namjeravaju organizovati protestno okupljanje pred zgradom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a kako bi iskazale nezadovoljstvo zbog činjenice da ovaj entitet još nije donio zakon o koncesijama kojim bi na savremen način bilo regulisano mnogo važnih pitanja iz oblasti ekologije, ekonomije i energije. Uz ostalo, ovaj novi zakon bi trebao da stimuliše potrošače energije da inverstiraju u obnovljive izvore napajanja (solarni paneli, vjetroelektrane...) a viškove tako dobivene energije mogu prodavati na tržištu. O tome je razgovarano za okruglim stolom ''Tranzicija energetskog sektora'' koji je u Sarajevu organizovao Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE). Na skupu je rečeno da mnoga zakonska rješenja iz ove oblasti godinama stoje u ladicama vladinih dužnosnika što je opasna prijetnja za proces tranzicije energetskog sektora koji se ne može izbjeći, a ni vječno odgađati.
Nedostatak tih zakonskih rješenja u praksi se negativno odražava na zaštitu životne sredine, ali i poslovanje kompanija proizvođača opreme za proizvodnju zelene energije. Da bi opstala kompanija iz Banovića (proizvodi turbine za male hidrocentrale) posljednjih mjeseci se preorjentisala na izradu opreme za tretman otpadnih voda što je biznis koji u BiH tek treba da procvjeta. Evropska unija naime od svojih članica zahtijeva da se u svakoj lokalnoj zajednici kanalizacione i druge otpadne vode mehanički i hemijski prerade prije nego se ispuste u vodotoke. Taj proces u BiH je tek započeo.
Osim ovom važnom okruglom stolu, glavni grad BiH bio je domaćin i Međunarodnom sajmu knjiga na kojem je svakodnevno održano po nekoliko promocija novih izdanja uglavnom romana, poezije, proze, monografija i istorijske građe. Knjiga iz oblasti zaštite životne sredine, prirodnoj baštini, uzgoju poljoprivrednih proizvoda nisu posebno predstavljene. A bilo ih je, čak i friško odštampanih. Ranijih nekoliko godina knjižari i izdavači u prvi plan stavljali su knjige posvećene zdravlju, njegovom očuvanju i liječenju od raznih bolesti. Ovog puta to mjesto zauzela je praktična literatura za uzgoj voća, povrća, meda, začina, gljiva i ostalog što se smatra hranom. Bilo je primjetno interesovanje gradskog stanovništva za ovu vrstu literature.
Proizvodnja domaće hrane organizovana na mnogo ozbiljniji način nego do sada spada među važne prioritete nacionalnih ekonomija imalo ozbiljne države. BiH za to ima respektabilne resurse, ali nema osmišljen koncept ni infrastrukturu koja će ga realizovati. Iz tog razloga mi uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda (često su upitnog kvaliteta i ispravnosti) a izvozimo jako malo. A trebalo bi da je obrnuto, jer imamo zemlju i potencijale.
Povezane novosti
Kikašev Mercedes od kamena
U Imotskom je nedavno podignut spomenik automobilu koji je u tom kraju, ljutoj kamenoj krajini, više od prevoznog sredstva, nešto što bi Kikaševi nasljednici iz čuvene serije Prosjaci i sinovi, pa i sam Svevišnji, vozali po zemlji.
AMPELMANN: Čikica sa semafora koji je postao jedinstveni simbol Berlina
Za mnoge turiste, berlinski Semaforko je privlačan kao Brandenburška kapija ili Berlinski zid, pa je i čest motiv na fotografijama i razglednicama. Tako su čikice s berlinskih semafora izišle iz njih i postale zaštitni znak grada, čineći njegov identitet.
Bečka kafana u podnožju Mont Everesta
Globalna ekonomija se drastično mijenja sva tržišta, pa i Bosnu i Hercegovinu polako počinje zapljuskivati talas uvoza jeftine radne snage iz inostranstva. Već je zapljusnuo i kultni sarajevski hotel „Evropa“. Kakva nas budućnost čeka?
