Nevladine organizacije uskoro namjeravaju organizovati protestno okupljanje pred zgradom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a kako bi iskazale nezadovoljstvo zbog činjenice da ovaj entitet još nije donio zakon o koncesijama kojim bi na savremen način bilo regulisano mnogo važnih pitanja iz oblasti ekologije, ekonomije i energije. Uz ostalo, ovaj novi zakon bi trebao da stimuliše potrošače energije da inverstiraju u obnovljive izvore napajanja (solarni paneli, vjetroelektrane...) a viškove tako dobivene energije mogu prodavati na tržištu. O tome je razgovarano za okruglim stolom ''Tranzicija energetskog sektora'' koji je u Sarajevu organizovao Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE). Na skupu je rečeno da mnoga zakonska rješenja iz ove oblasti godinama stoje u ladicama vladinih dužnosnika što je opasna prijetnja za proces tranzicije energetskog sektora koji se ne može izbjeći, a ni vječno odgađati.
Nedostatak tih zakonskih rješenja u praksi se negativno odražava na zaštitu životne sredine, ali i poslovanje kompanija proizvođača opreme za proizvodnju zelene energije. Da bi opstala kompanija iz Banovića (proizvodi turbine za male hidrocentrale) posljednjih mjeseci se preorjentisala na izradu opreme za tretman otpadnih voda što je biznis koji u BiH tek treba da procvjeta. Evropska unija naime od svojih članica zahtijeva da se u svakoj lokalnoj zajednici kanalizacione i druge otpadne vode mehanički i hemijski prerade prije nego se ispuste u vodotoke. Taj proces u BiH je tek započeo.
Osim ovom važnom okruglom stolu, glavni grad BiH bio je domaćin i Međunarodnom sajmu knjiga na kojem je svakodnevno održano po nekoliko promocija novih izdanja uglavnom romana, poezije, proze, monografija i istorijske građe. Knjiga iz oblasti zaštite životne sredine, prirodnoj baštini, uzgoju poljoprivrednih proizvoda nisu posebno predstavljene. A bilo ih je, čak i friško odštampanih. Ranijih nekoliko godina knjižari i izdavači u prvi plan stavljali su knjige posvećene zdravlju, njegovom očuvanju i liječenju od raznih bolesti. Ovog puta to mjesto zauzela je praktična literatura za uzgoj voća, povrća, meda, začina, gljiva i ostalog što se smatra hranom. Bilo je primjetno interesovanje gradskog stanovništva za ovu vrstu literature.
Proizvodnja domaće hrane organizovana na mnogo ozbiljniji način nego do sada spada među važne prioritete nacionalnih ekonomija imalo ozbiljne države. BiH za to ima respektabilne resurse, ali nema osmišljen koncept ni infrastrukturu koja će ga realizovati. Iz tog razloga mi uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda (često su upitnog kvaliteta i ispravnosti) a izvozimo jako malo. A trebalo bi da je obrnuto, jer imamo zemlju i potencijale.
Povezane novosti
Zrak je mrak
Kvaliteta zraka nije dobra, a prijete i razni projekti u kojima kapital nadjačava zaštitu okoliša. Traže se konkretne mjere i odgovornost svih nas.
Dobrodošli, roboti
Početak 2026. godine donio je rijetko dobru vijest za bosanskohercegovačku ekonomiju, onu koja budi nadu da se razvoj ipak može planirati i da možemo ići unaprijed.
Zimski belaj
Snijeg i led zatrpali su pravnu državu. Srećom, nakon toga temperature su porasle, što znači da treba zasukati rukave i pripremiti se za naredne hladnoće i nove zimske belaje!
