Stećci
Stećci su misteriozni srednjovjekovni nadgrobni spomenici i ima ih na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Ovi spomenici koji krase prirodu svjedoče o bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu. Iz tog razloga su stavljeni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Stećci se često nalaze u netaknutim prirodnim ambijentima, bilo da su smješteni na živopisnim grebenima ili da su u dubini neke bukove šume. Ovi spomenici predstavljaju najbolje očuvani i istinski umjetnički izraz srednjovjekovne nadgrobne umjetnosti. Na područjima gdje su se pojavili i razvijali, oni odražavaju prožimanje različitih kulturnih utjecaja toga vremena (od druge polovine dvanaestog do šesnaestog stoljeća), a pripadaju i katoličkom zapadu i pravoslavnom istoku, a najviše autohtonoj Crkvi bosanskoj. Iako uronjeni u srednjovjekovnu evropsku kulturu, povijesni kontekst i specifični regionalni prostor u kojem ih nalazimo, s tragovima ranijih utjecaja (prapovijesnih, antičkih i ranosrednjovjekovnih), stećci, po nekoliko aspekata, ostaju jedinstvena pojava u srednjovjekovnoj evropskoj umjetničkoj baštini. Njihova glavna specifičnost je upravo u njihovom broju – preko 60.000 u Bosni i Hercegovini – što nije zabilježeno nigdje drugdje u Evropi. Radimlja u Stocu i nekropola na ulazu u selo Umoljani na Bjelašnici su moji lični favoriti.
Most Mehmed Paše Sokolovića (Ćuprija na Drini)
Prema UNESCO-u, most Mehmed Paše Sokolovića (koji se proteže preko rijeke Drine) sagrađen je između 1571. – 1577. Njegov arhitekta Kodža Mimar Sinan djelovao je po nalogu Velikog vezira Mehmed Paše Sokolovića. Ovaj most je karakterističan za osmansku monumentalnu arhitekturu i građevinarstvo u vrijeme njenog vrhunca. Most ima 11 zidanih lukova s rasponima od 11 do 15 metara, te pristupnu rampu pod pravim uglom, s četiri luka na lijevoj obali rijeke. Most je dug 179,5 metara i predstavlja Sinanovo reprezentativno remek-djelo. Sinan je jedan od najvećih arhitekata i inženjera klasičnog osmanskog perioda. Njegov rad se može usporediti sa suvremenicima italijanske renesanse. Jedinstvena elegancija proporcije i monumentalna plemenitost cijelog mjesta svjedoče o veličini stila ove arhitekture. Pogledajte i Kamengrad dok ste u Višegradu.
Stari most u Mostaru
Jednoluki kameni most koji prelazi rijeku Neretvu prvobitno je sagrađen 1566. Projektirao ga je mimar Hajrudin, čiji je učitelj bio veliki turski arhitekt Sinan. Stari most je simbol Bosne i Hercegovine koliko i Kip slobode za SAD ili Big Ben za Englesku. Ponosno je stajao 437 godina, simbolično i fizički spajajući istočnu i zapadnu stranu grada. Godine 1993., tokom divljačke opsade grada Mostara, desetine tenkovskih granata poslale su kameni most na dno rijeke Neretve. Nakon deset godina i 50 miliona dolara uloženih u obnovu, postavljen je novi – Stari most. Renovatori su koristili iste tehnike i materijale. Ubrzo nakon toga, UNESCO ga je proglasio spomenikom Svjetske baštine. Pored klizavog kamenja na mostu sa kojeg se pružaju izvanredni pogledi na okolinu i Stari grad, vrhunac na Starom mostu su mostarski skakači. Držeći dugogodišnju tradiciju, ovi skakači žive za skok sa Starog. Na glavu ili noge. Skok sa 24 metra u hladu vodu vijugave Neretve predstavlja pravi viteški prizor.
Drvorezbarstvo Konjic
Prije četiri generacije, kada je Konjic brojao manje od 5.000 stanovnika, pradjed Armina i Orhana Nikšića, Gano Nikšić, bavio se rezbarenjem drva kao hobi, a nakon što se sa tehnikama ručnog rezbarenja upoznao u obližnjem selu. Danas Armin i Orhan imaju dućane za drvorezbarstvo jedan pored drugog u Konjicu.
Već generacijama izrađuju svoje uzorke cvijeća i listova na komadima namještaja kojeg možete pronaći u gradskim trgovinama. Dok se u Arminovoj radnji i dalje izrađuju suveniri i komadi namještaja koje je obitelj proizvodi već više od stoljeća, Orhanova radnja, Rukotvorine, krenula je u novom smjeru i hrabro prihvatila kalup tradicionalnog i modernog dizajna, spajajući ih u popularnom novom stilu. Posao je u procvatu, srećom, i očekuje se da će još više rasti otkad je to UN-ova ''kulturna ruka'' zabilježila. Naime, u decembru 2016., drvorezbarstvo Konjic je dodano na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
Povezane novosti
Gdje otići: 5 preporuka za 1. maj
Prvomajski praznici su pred nama, a BIHAMK daje svoje preporuke gdje otići i koje bh. destinacije posjetiti. Nismo birali one klasične. Vrijeme će, kako meteorolozi i mobilne aplikacije najavljuju, biti uglavnom lijepo i toplo, i nema razloga da ne uživamo
Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo
Nevesinjski kraj ima posebnu aromu: tu i ujesen mirišu trave, a ostaci historije vode u mitove o Suli Repcu, Mimaru Hajrudinu, udovici bega Ljubovića i Jasonu i Argonautima koji su plovili po Zalomci. Za sve je kriv jedan tajanstveni most. Ovčiji.
Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora
Pod prstima Zimomora ljeto je brojalo svoje zadnje dane. Dok se penjete uz Crvanj, pomislite da se ovdje rodio staroslavenski bog vjetra, vidite kamene ostatke pastirskih katuna i potpis jednog od najvažnijih umjetnika srednjovjekovne Bosne.
