Sve je spremno za početak gradnje brze ceste na zapadu BiH

Federalna vlada će ove godine u izgradnju i modernizaciju autocesta, brzih i drugih cesta uložiti 249 miliona KM, od čega 150 miliona za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta, a u modernizaciju postojeće cestovne infrastrukture 99 miliona. To je plan koji je potvrdio federalni premijer Nermin Nikšić odgovarajući na konkretno pitanje o unapređenju sigurnosti saobraćaja u FBiH.

Među saobraćajnicama čija će izgradnja biti finansirana ove godine izdvaja se brza cesta od Bihaća do granice s Hrvatskom na kojoj se građevinske mašine očekuju narednih mjeseci.

Tehnički detalji trase

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom u dužini od 45,65 kilometara čija gradnja počinje ove godine podijeljena je na dvije velike dionice. Prva je Kamenica – Ćoralići (Bihać – Cazin) i duga je 17,95 kilometara, a druga Ćoralići - Velika Kladuša – granica s Hrvatskom u dužini od 27,7 kilometara. Planirano je da ova cesta počne u naselju Kamenica, gdje se odvaja od planirane zaobilaznice Bihać i brze ceste Ključ - Bosanski Petrovac –Bihać – Izačić, a njen kraj je neposredno prije graničnog prelaza Maljevac prema Hrvatskoj.

Trasa ove dionice ide kroz područja Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, s tim da će biti udaljena od užih urbanih dijelova ovih gradova, kako bi se smanjio negativan utjecaj na ljude i imovinu.

Za dionicu Kamenica – Ćoralići urađen je idejni projekat kao i Studija utjecaja na okoliš koja je provedena i predata nadležnim organima. Ova buduća moderna brza cesta će se sastojati od tri vijadukta dužine od 30 pa do 700 metara, a na njoj će se nalaziti više potputnjaka i jedan natputnjak. Tu su planirana i dva tunela – od 250 i 800 metara, kao i tri denivelisane petlje (Vrsta, Gata i Ćoralići), uz denivelisanu kružnu raskrsnicu koja će biti izgrađena na spoju sa obilaznicom Bihaća. S obzirom na to da je trasa usklađena s postojećim Prostornim planom, ne predviđaju se veći problemi s eksproprijacijom.

Za dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom završena je studija procjene utjecaja na okoliš. Dionica će prolaziti kroz područja mnogobrojnih naselja u Cazinu i Velikoj Kladuši, ali će se pokušati izbjeći njen ulazak u gusto naseljena područja, pa se trenutno razmatra izmještanje trase u odnosu na ranije planirani koridor. Na ovoj dionici će biti 13 mostova i vijadukata, tri tunela, pet petlji i veliko čvorište kod Maljevca.

Dakle, na cijeloj 45,65 kilometara dugoj brzoj cesti na zapadu BiH planirano je ukupno 16 mostova i vijadukata, 8 petlji i 5 tunela.

S obzirom na udaljenost Unsko-sanskog kantona od ostatka FBiH, ne treba ni napominjati koliko će izgradnja brze ceste biti bitna za stanovnike ovog dijela Bosne i Hercegovine. Osim što će bolje povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu, ova brza cesta će biti ključna za povezivanje Krajine s ostatkom FBiH, autocestom na Koridoru 5c, ali i sa cestovnom mrežom Hrvatske, odnosno Evropske unije.

Prednosti modernih saobraćajnica

Kako svaka nova cesta za sobom vuče i druge prednosti i ova će biti značajna za ekonomski razvoj zapadnog dijela BiH i njene prednosti će posebno obradovati privrednike koji imaju industrijske i logističke zone uz samu trasu brze ceste. Prije tri-četiri godine procjena su bile da bi izgradnja cijele brze ceste na zapadu BiH trebala koštati oko 500 miliona eura, a da bi njena gradnja mogla trajati između 4 i 6 godina. Cijena je sada sigurno puno veća, ali uz pravilno zaduživanje i redovno godišnje izdvajanje novca iz federalnog budžeta finansiranje gradnje ne bi trebalo predstavljati nemoguću misiju, pogotovo kada se u obzir uzmu svi benefiti koje će ona donijeti lokalnom stanovništvu, ali i budžetima na svim nivoima u FBiH.

Da zaključimo, ova godina bi mogla biti prelomna za početak radova na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom i prvi sistemski korak ka rješavanju saobraćajne izolacije velikog i važnog dijela naše zemlje.