Sarajevo na korak do ''pametnog saobraćaja''

Javni saobraćaj u Sarajevu polako sve više poprima obrise onakvog kakvog viđamo u razvijenim evropskim zemljama. I dalje je to daleko od onoga što svi očekujemo, ali se ne može reći da se na tome ne radi. Prema riječima ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Adnana Štete dogodine će biti završena izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice, a dogodine će nakon 33 godine i trolejbusi ponovo krenuti ka Vogošći. Također, u planu je da do 2030. godine bude izgrađena i tramvajska pruga do Dobrinje.

Ovih dana u Sarajevo iz Austrije stižu šine za prugu do Hrasnice, što je novih 12,9 kilometara pruge, a u sklopu ovog projekta će biti izgrađene dvije nove tramvajske okretnice, na Ilidži i u Hrasnici, te 20 novih tramvajskih stanica. Nakon što je u julu ove godine u Sarajevo stiglo svih 15 novih Stadler tramvaja, upravo ovih dana ministar Šteta je podijelio vijest da je u toku proizvodnja još 10 novih Stadler tramvaja koji će u dogodine početi da pristižu u glavni grad Bosne i Hercegovine.

''Raste broj tramvaja, ali istovremeno i putnika. Vrijedilo je'', poručio je resorni ministar za čijeg mandata je obnovljena kompletna tramvajska pruga od Vijećnice do Ilidže, kao i brojne tramvajske stanice.

Svi se nadaju redovnom prevozu

Dakako, stanovnici glavnog grada očekuju da prevoz bude redovan i da ne kasne na svoja obaveze, kao što je to bio slučaj u prethodnim godinama, odnosno decenijama. Da bi se i taj problem riješio u toku je još jedan projekat, a to je sistem adaptivnog upravljanja saobraćajem o kojem smo na ovom mjestu u posljednje dvije godine napisali dva teksta, pa ćemo u ovom vidjeti šta se trenutno radi na ovom projektu i dokle smo došli. Uz ovaj sistem, od izuzetne važnosti za normalno funkcionisanje saobraćaja u Sarajevu su bitne i druge saobraćajnice koje treba proširiti. Tu se prije svega misli na Južnu longitudinalu, čiji bio se jedan dio koji se nalazi u naselju Grbavica uskoro mogao početi graditi, ali o njemu ćemo izvještavati kad krenu radovi.

Ovih dana se užurbano radi na realizaciji sistema adaptivnog upravljanja saobraćajem. Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo su saopćili da se na 37 raskrsnica sukcesivno izvode različite grupe radova, te da će 163 raskrsnice imati adaptivno upravljanje saobraćajem. Iz ovog Ministarstva su saopćili da se trenutno postavlja antikorozivna zaštita semaforskih stubova ili zamjena dotrajalih stubova novim, te da su već postavljene semaforske lanterne. Do sada je postavljeno 395 vozačkih, tramvajskih i pješačkih lanterni. Također, na stubove je postavljeno 66 novih tastera za pješake na kojima će se sukcesivno postavljati i posebni tasteri za slijepa i slabovidna lica koja će biti sigurna u kojem smjeru treba da se kreću.

U okviru ovog projekta se rade i zamjene kablovskih instalacija na samim raskrsnicama, te postavljaju novi semaforski ormari koji sada imaju ''antivandal'' zaštitu, kao i ugradnja induktivnih petlji na raskrsnicama. Osim toga, postavljene su i prve kamere, te prvi detekcijski radari na visini od šest metara. Ovi radari će imati zadatak da nadziru odvijanje saobraćaja, a sistem će se prilagođavati trenutnim uslovima na cesti, te na taj način vršiti adaptivno upravljanje saobraćajem, izvijestili su nas iz Press službe Kantona Sarajevo.

Sarajevo bi sistem za adaptivno upravljanje saobraćajem trebao dobiti početkom naredne godine kojim bi se upravljalo iz Centra za adaptivno upravljenje saobraćajem koji će se nalaziti na Kulturno-sportskom centru Skenderija.

Detalji projekta

Projekat je zamišljen tako da konačno smanji saobraćajne gužve u glavnom bh. gradu s kojima se Sarajlije susreću redovno, a pogotovo u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, ali ni u drugim termnimima situacija nije puno bolja, jer je broj automobila koji se kreću sarajevskim cestama sve veći. Oni koji su ga zamislili smatraju da će njegovim pokretanjem biti smanjeno i zagađenje zraka. Barem malo. Prema Programu javnih investicija ovaj projekat bi trebao koštati oko 16 miliona KM, a grant za izradu Glavnog projekta dala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Prvi koraci ka adaptivnom upravljanju saobraćaja napravljeni su još u aprilu 2021. godine kada je Saobraćajni centar Kantona Sarajevo počeo s radom nakon što je u sarajevske tramvaje ugrađen videonadzor, te iskorištena mogućnost praćenja dešavanja u svim tramvajima, praćenje njihovog broja na šinama i brzine kojom se kreću. To je urađeno s ciljem usavršavanja redova vožnje, za početak tramvajskog, a onda i trolejbuskog, te autobuskog saobraćaja i minibuskog saobraćaja.

Kako će sve to na kraju izgledati saznat ćemo dogodine kada bi projekat trebao zaživjeti u punom kapacitetu.