Sarajevo će za dvije godine dobiti adaptivno upravljanje saobraćajem

Sarajevo bi za otprilike dvije godine trebalo da dobije funkcionalan sistem za adaptivno upravljanje saobraćajem iz ''Centra za adaptivno upravljanje saobraćajem'', informacija je koju su početkom februara objavili bh. mediji. Sjedište ovog Centra trebalo bi da bude smješteno u Kulturno-sportskom centru Skenderija.

Projekat je zamišljen tako da konačno riješi saobraćajne gužve s kojima se Sarajlije susreću redovno, a pogotovo u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, a idejni tvorci poručuju da će njegovom provedbom smanjiti i zagađenje zraka po kojem je glavni grad, nažalost, poznat u cijelom svijetu. Šta je adaptivno upravljanje saobraćajem u Sarajevu, ko ga finansira i u kojoj je trenutno fazi, te šta je na njemu urađeno u prethodnom periodu?

Usavršavanje reda vožnje

Prvi konkretni koraci na realizaciji ovog projekta učinjeni su u aprilu prošle godine kada su vodeći ljudi Vlade Kantona Sarajevo (tadašnji premijer Edin Forto) i još uvijek aktuelni ministar saobraćaja Adnan Šteta s predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali ugovor o grantu za izradu glavnog projekta adaptivnog upravljanja saobraćajem. Ovom događaju prethodila je odluka Vlade KS (na prijedlog Ministarstva saobraćaja KS) da se krene s kapitalnim projektom ''Adaptivno upravljanje saobraćajem'' u vrijednosti od 16 miliona KM. Projekat je uvršten u Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2021. – 2023. No, s adaptivnim upravljanjem saobraćajem u Kantonu Sarajevo se počelo još ranije – 22. aprila 2021. godine kada je Saobraćajni centar Kantona Sarajevo počeo s radom nakon što je u sarajevske tramvaje ugrađen videonadzor, te iskorištena mogućnost praćenja dešavanja u svim tramvajima, praćenje njihovog broja na šinama i brzinu kojom se kreću. To je urađeno kako bi se usavršio red vožnje prvobitno tramvajskog, a onda i trolejbuskog, pa i autobuskog i minibuskog prevoza.

Detalji adaptivnog upravljanja saobraćaja su građanima Kantona Sarajevo možda manje bitni od onog što bi im on trebao donijeti. Građani Sarajeva, prije svega, žele redovan i čist javni prevoz. I to već decenijama. Zbog neredovnog i počesto prljavog javnog prevoza ogromna većina stanovnika Sarajeva je odlučila da na posao ili u druge obaveze idu svojim automobilima, motociklima, romobilima... To je stvorilo ogromne gužve na gotovo svim saobraćajnicama i uz to u prvi plan isturilo problem s parkiranjem. U praksi se pokazalo da nema tog ''zelenog vala'' koji može podnijeti desetine hiljada automobila koji se od jutra do mraka kreću po sarajevskim cestama. Jedan problem (neredovan javni saobraćaj) je potakao drugi – prevelik broj automobila na cestama. Tako da su u konačnici svi bili na gubitku – i oni građani koji su koristili javni prevoz i oni koji su koristili vlastiti prevoz. Ušli smo začarani krug.

Zanimljivu ideju o adaptivnom upravljanju saobraćaja u Kantonu Sarajevu su prepoznali i u EBRD-u koji finansira njegovo uspostavljanje i zbog činjenice da bi ovakvo upravljanje saobraćajem moglo poboljšati kvalitet zraka u Sarajevu. Da li će najmodernija senzorska oprema i radarski detektori koji će u realnom vremenu snimati stanje i potpunu saobraćajnu sliku grada, te omogućiti detaljne informacije bitne za dalje planiranje saobraćajne infrastrukture biti dovoljni za rješavanje gorućih saobraćajnih, ali i ekoloških problema u Sarajevu?

Ne zaboraviti kvalitetne ceste

Tehnologija će nam sigurno olakšati sve ovo, ali čini se da bez završetka Južne longitudinale, svih sarajevskih transverzala  i gradskog autoputa neće biti riješen problem s gužvama na cestama. Također, neće biti riješen i bez dovoljnog broja tramvaja, trolejbusa, autobusa i minibusa na cestama/šinama. Kvalitetne ceste plus jak javni prevoz moraju ići uporedo s adaptivnim upravljanjem saobraćaja.

Uspostava modernog centra u praksi znači stalni nadzor 165 raskrsnica u Sarajevu, a u skladu sa aktuelnom situacijom na svakoj od njih će se određivati i uspostavljati normalni tokovi saobraćaja. Osim toga, iz Centra će se određivati ''prioritetizacija tramvajskog saobraćaja'', odnosno davanje prednosti tramvajima. Tu će biti i mjerenje intenziteta saobraćaja na raskrsnicama i algoritam koji će upravljati semaforima koje vozači često ne razumiju. Svjetska iskustva pokazuju da se uvođenjem adaptivnog upravljanja saobraćajem gužvu smanjuju i do 30 posto.

Dakle, da zaključimo. Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo su poručili da će opremanje raskrsnica i Centra početi sredinom ove godine, onda u naredne dvije godine počinje s radom potpuno funkcionalan sistem adaptivnog upravljanja saobraćajem u Kantonu Sarajevo.