Nema više pripravnosti, vrijeme je za uzbunu

Dolazi zima, a s njom i zagađenje zraka s kojim najviše kuburi glavni grad Bosne i Hercegovine. Nažalost, iz godine u godinu ponavljaju se vijesti da je Sarajevo bilo najzagađeniji grad na svijetu. To nas nije mimoišlo prošle, a neće sigurno ni ove zime. Dvanaestog februara ove godine s indeksom zagađenosti 190 Sarajevo je bilo najzagađeniji grad na svijetu. Iza nas su ostali gradovi u Bangladešu, Indiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji... Nešto malo bolje, ali i dalje itekako loše bilo je i 7. januara ove godine kada smo s indeksom 154. bili najzagađeniji grad u regionu, ali ne i u svijetu jer su nam tu ''titulu'' oduzeli Lahore i New Delhi.

Ništa bolje nije bilo ni prethodnih godina. Sarajevo je već godinama u zimskom periodu jedan od najzagađenijih gradova na svijetu.

Ovaj sarajevski problem nije nerješiv. Zna mu se i uzrok, a to nije samo geografski položaj i ta kotlina u kojoj se nekada osjećamo kao u pretis loncu. Najveći uzročnik zagađanja zraka u Sarajevu je 46.000 ložišta na drvo i ugalj, a kako je krenulo s cijenom gasa biće tih ložišta u budućnosti i više. Na ovo već godinama ukazuju stručnjaci za kvalitet zraka, gasnu privredu, aktivisti, novinari... I svi se slažu u jednom – samo povećanje broj korisnika gasa može utjecati na kvalitet zraka u Sarajevu. Uostalom, zbog toga je još osamdesetih godina prošlog vijeka Sarajevo krenulo s gasifikacijom koja je dala rezultat. No, tih godina po sarajevskim ulicama kretalo se mnogo manje automobila nego danas, ali se manje i ložilo. Danas imamo daleko veći broj registrovanih automobila od kojih mnogi i dalje ispunjavaju niske Euro norme.

Cijene idu u nebo

Jedan od paradoksa je i to da u Sarajevu danas imamo mnogo veći broj gasnih priključaka nego prije rata, ali je cijena gasa uticala na pad potrošnje. Na čak 10.000 gasnih priključaka u Sarajevu uopšte nije registrovana potrošnja, što znači da ih građani nisu koristili zbog visoke cijene ovog energenta. Na 10.000 priključaka je registrovana potrošnja tek za kuhanje i toplu vodu. Dakle, ne i za grijanje. Tek nešto oko 50.000 potrošača je u stvarnoj funkciji korisnika gasa. Drugim riječima iz godine u godinu raste broj korisnika gasa, ali i njegova potrošnja za šta su krive vlasti koje nisu našle model pomoću kojeg bi se građanima omogućilo da ovaj najčišći energent koriste više i po nižoj cijeni. A za to postoji prostor ukoliko bi se pogledale ulazne cijene gasa i one koje dođu do krajnjih korisnika.

Prije rata broj korisnika gasa je bio 15.000, a danas 70.000. Međutim, ta velika razlika u broju korisnika se nije odrazila na povećanje potrošnje gasa koja je danas neznatno veća od prijeratne, a potencijal za potrošnju iznosi oko 200 miliona kubnih metara samo u Sarajevu s postojećim priključcima.

Drugi najveći uzrok onečišćenja zraka u Sarajevu su motorna vozila, a ima ih zaista previše (162.560 u cijelom Kantonu u 2022. godini). Broj motornih vozila u Kantonu Sarajevo je u 2022. godini u odnosu na 2021. porastao za oko 2,6 posto, odnosno bilo ih je više za oko 4.000 u odnosu na raniji period. Vlada Kantona Sarajevo je u prvim danima novembra usvojila Plan interventnih mjera u slučaju prekomjerne zagađenosti zraka u glavnom gradu BiH u kojima je navedeno da će se tokom epizode ''Upozorenje'' ograničiti kretanje vozila s Euro normom 2 i manje, a tokom epizode ''Uzbuna'' će biti zabranjeno kretanje i vozilima Euro normom 3 i manje. Jedna od novosti je i da se ukida epizoda ''Pripravnost'', ali i da su sniženi pragovi za proglašenje epizoda za PM 10 čestice, tako da će ''Upozorenje'' umjesto na 150 µ/m3 proglašavati na 90 µ/m3, a ''Uzbuna'' umjesto na 300 µ/m3 na 200 µ/m3.

Iskustvo nas uči…

Ovaj novi Plan pripremilo je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS u saradnji s Uredom Svjetske banke u BiH i preporuke stranog konsultanta, a nakon analize do sada preduzimanih mjera i poređenja s iskustvima drugih gradova Evrope i šire koji imaju slična iskustva kao i mi.

Ne znamo koliko tačno u Kantonu Sarajevo ima vozila na koja se odnose ove tri Euro norme koje će povremeno biti isključivane iz saobraćaja, ali ako je to kao na nivou Bosne i Hercegovine onda će mnoga vozila tokom ove zime povremeno morati ostati parkirana. Prema posljednjim podacima nešto više od 30 posto ukupno registrovanih vozila u BiH su s normama 1, 2 i 3. Najmanje je onih s normom Euro 1 (oko 1,88 posto), pa onih s normom Euro 2 (4,66), a najviše onih s normom Euro 3 (oko 24,65 posto). Možda je ova struktura I malo povoljnija u Sarajevu u odnosu na ostatak zemlje, ali i dalje je jasno da ni u Sarajevu, a ni u BiH ogromna većina građana nema novca za automobile na električni pogon čija je upotreba najprihvatljivija po kvalitet zraka.

Do tada, nabavite gas-maske...