Kako pronaći novac za autoput Doboj – Tuzla

Život ne priznaje granice ni entitetske linije, a razvoja ekonomije nema bez povezivanja. Znaju to dobro stanovnici Doboja i Tuzle, dva značajna bosanskohercegovačka grada koja s nestrpljenjem čekaju da se konačno krene s gradnjom autoputa.

To je naglašeno i prilikom nedavno sastanka načelnika i gradonačelnika opština i gradova kroz koje će ovaj autoput prolaziti.

Sadašnju magistralnu cestu Doboj –Tuzla hitno je potrebno pretvoriti u autoput, složne su vlasti Doboja, Tuzle, Lukavca, Kalesije, pa i Zvornika jer se najviše tiče njih. A moderni autoput se itekako tiče i autoprevoznika koji muku muče sa sadašnjom prenapučenom magistralnom cestom. Rezultat nedavno održanog sastanka šefova izvršne vlasti u Lukavcu i Doboju je da se od entitetskih vlada zatraži zeleno svjetlo za prvu fazu projektovanja i da se osiguraju sredstva za gradnju.

"Nekad je bila ideja da se gradi brza cesta, ali se od toga odustalo i definitivno smo se dogovorili da to bude autoput", rekao je zamjenik gradonačelnika Doboja, Slavko Kovačević, nakon ovog sastanka.

Zahtjevna trasa

Autoput od Doboja do Tuzle trebao bi biti dug 50-ak kilometara. Trasa je, kao i mnoge druge u našoj zemlji, vrlo zahtjevna zbog toga što prati tok rijeke Spreče i međuentitetsku liniju, ali i to se da srediti. Samo da se nađe novac. Gradonačelnik Lukavca Edin Delić to objašnjava ovako: ''Radove na uređenju korita i puta moramo sami prilagoditi na način da postignemo visok stepen harmonizacije između entiteta na međuentitetskoj liniji.''

Njegov kolega iz Doboja Slavko Kovačević kaže da je bitno samo da se entitetske vlade dogovore i da ozvaniče želju za gradnju cijele dionice. Moderna saobraćajnica između Doboja i Tuzle, zvali je mi brza cesta ili autoput u ovom trenutku dok nije potpisan prvi ugovor s izvođačem radova je u planovima Javnog preduzeća Autoceste FBiH. Doduše, u planovima JP Autoceste FBiH spominje se brza cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod koja je duga okvirno 35 kilometara. Plan je da ova cesta ide dolinom rijeke Spreče čime bi se omogućilo

brže kretanje ljudi i robe, ali i sanacija korita ove rijeke, kako bi se spriječilo plavljenje područja u Lukavcu, Gračanici i Doboj Istoku.

No, uz sve lijepe želje i uz stvarnu potrebu za izgradnjom moderne saobraćajnice u dijelu Bosne i Hercegovine s ogromnim brojem ljudi koji daju ogroman doprinos bh. ekonomiji, u našoj zemlji se ovakvi projekti završavaju izuzetno sporo. Prije svega, o 50 kilometara ove ceste se priča bar 50 godina.

Od priče do realizacije

Od priče da će se nešto konkretno uraditi, pa do raspisivanja prvog tendera za izradu idejnog rješenja i studije brze ceste Šićki Brod – Dubrave – Kalesija prošlo je godinu dana. Toliko je trebalo da prođe od informacije da je u toku izrada prvog projekta do marta ove godine kada je objavljeno da je JP Autoceste FBiH raspisalo pomenuti tender u visini od 250.000 KM i da taj posao bude urađen u roku od šest mjeseci. Ova brza cesta bi trebala biti duga oko 35 kilometara i išla bi do entitetske linije, odnosno do Kalesije.

Čudno je da se entitetske vlade još ranije nisu odlučile da modernizuju saobraćaj u ovom dijelu. Ne samo da je ovaj dio BiH bitan, jer govorimo o ekonomskom bazenu, nego se u njegovom središtu nalazi i vrlo prometan tuzlanski aerodrom koji zbog svog prometa apsolutno zaslužuje pristojnije i modernije saobraćajnice koje vode do njega i od njega.

Sad je do entitetskih vlada koje bi trebalo da poslušaju glas naroda i da, ako žele dobro našoj ekonomiji, nađu prostor za još jedan povoljan kredit kod međunarodnih finansijskih institucija koje su i do sada finansirale značajne infrastrukturne projekte. Ovaj projekat se svakako isplati, samo ga treba ubrzati.