Jedino zaduženje oko kojeg postoji koncenzus između građana Bosne i Hercegovine i vladajućih stranaka je ono kojim će biti izgrađeno još više saobraćajnica. Nikada niko nije ništa rekao niti napisao protiv novih cesta ili parkinga, a koliko je među građanima prisutan senzibilitet prema limenim ljubimcima vidi se i po njihovom broju koji samo raste. Svi su na dva, tri ili četiri kotača još od porodilišta pa do kraja života.
U tom kontekstu i mi ćemo pohvaliti novo zaduženje FBiH za izgradnju autoceste na Koridoru 5c u iznosu od 220 miliona eura koje će biti iskorišteno za izgradnju 15 kilometara autoceste, odnosno za dionicu Mostar sjever – Mostar jug. Za tu svrhu Javno preduzeće Autoceste FBiH će se na rok od 15 godina (s rokom odgode od četiri godine) zadužiti kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Tu odluku prije nekoliko dana je aminovala Vlada FBiH, a novac će biti potrošen za pomenutih 15 kilometara autoceste i dvije petlje. Na ovoj dionici će se izgraditi pet tunela i deset vijadukta.
Zaobilaženje Mostara
U Studiji o procjeni uticaja na okoliš i društvo ove relativno kratke dionice se navodi da dionica Mostar sjever – Mostar jug počinje 500 metara prije petlje Mostar sjever u naselju Kutilivač koje se nalazi istočno Vrapčića, naselja koje je najpoznatije po tome što se u njemu nalazi stadion FK Velež. Dionica se završava neposredno prije petlje Mostar jug u blizini aerodroma Mostar. Nakon petlje Mostar sjever trasa se pruža prema naselju Suhi Do gdje je pomaknuta prema istoku (u brdo) kako bi se izbjegle kuće. Nakon Suhog Dola trasa ''ulazi'' u najduži tunel ove dionice koji se zove Oštri rat u dužini od 3.380 metara kojim skreće na jug zaobilazeći sam grad Mostar. U predjelu istočno od naselja Luke izlazi iz tunela i obroncima iznad naselja pruža se na jug. Poprilično izborani reljef u dijelu između Oštrog rata i Gnojnica prolazi se s više manjih vijadukata i tunela. Područjem naselja Kočine prolazi tunelom od 2.600 metara, a trasa se nakon tunela Kočine spušta prema petlji Mostar jug. Dionica se završava neposredno prije petlje Mostar jug kojom se veže na magistralnu cestu M6.1. istočno od mostarskog aerodroma. Projektanti su naveli da ova lokacija dionice omogućava direktnu vezu grada Mostara, aerodroma i zapadne Hercegovine preko planirane južne obilaznice grada na autocestu na koridoru 5c. Više od pola dionice će biti tuneli (8.110 metara), a vijadukti će biti dugi ukupno 940 metara.
Dionica Mostar sjever – Mostar jug prolazi uglavnom brdovitim i planinskim terenom pa na njoj nema puno prostora i zato će na njoj biti mnogo usjeka i nasipa s mnogo objekata. Izbor konačne trase dionice Mostar sjever – Mostar jug nije išao lako jer su se stanovnici naselja kroz koja je prvobitno trebala prolaziti trasa pobunili ne dajući svoju plodnu zemlju. S toga je trasa nakon što je usvojen novi Prostorni plan u FBiH pomaknuta prema brdima što je povećalo cijenu izgradnje.
Podrška EBRD-a
Izgradnjom autoceste na jugu BiH prije nekoliko dana se bavio i federalni premijer Nermin Nikšić koji je primio direktoricu EBRD-a u BiH Manuelu Naessl. Oni su razgovarali o svim infrastrukturnim projektima, obnovljivim izvorima energije, javnim investicijama i reformskim planovima Vlade FBiH koje već decenijama finansira EBRD i koje će u budućnosti finansirati, a kako je saopćeno, poseban akcenat je stavljen na dionicu autoceste Nemila – Poprikuše, kao i tunel Prenj koji će biti izgrađen za 7-8 godina. Nikšić i Naessl su razgovarali i o ubrzavanju radova na svim preostalim dionicama autoceste i zatvaranju finansijske konstrukcije za njih. Najavljena je i konkretna podrška izgradnji solarne elektrane u Gračanici i pravednoj tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Kako se naša zemlja bude sve više približavala Evropskoj uniji tako će rasti i podrška evropskih finansijskih institucija našoj putnoj, željezničkoj i energetskoj infrastrukturi.
Povezane novosti
Napravljen bitan korak ka izgradnji dionice autoceste Počitelj – Stolac
Riječ je o prvoj dionici Jadransko-jonske autoceste koja će se graditi u BiH i četvrtini ukupne autoceste koja bi u konačnici kroz našu zemlju trebala biti duga 102,6 kilometara i išla bi do granice s Crnom Gorom.
Vlada FBiH raspetljava željeznički Gordijev čvor?
Koplja se i dalje lome oko obnove željezničke pruge, a u svemu je na površinu isplivala nedovoljna koordiniranost između glavnih aktera – Željeznica FBiH i Vlade FBiH.
Jesenja bajka na Zelengori
Kako je put do Kladopoljskog jezera, nekropole stećaka na Čengića bari i dalje ka Masnoj bari, spojio čuvenog irskog književnika i legendarnog američkog režisera, pročitajte u putopisu našeg urednika sa Zelengore.