Izgradnja brze ceste Sarajevo – Goražde koštat će najmanje 200 miliona KM

Mnoge zemlje imaju svoj ''Skadar na Bojani'', odnosno sinonim za gradnju nečeg što nikako da se izgradi jer se pred neimare uvijek ispriječe neki nepredviđeni problemi koji dođu kao dobar izgovor da se projekat ne završi na vrijeme.

Ne možemo reći da je cijela autocesta A1 na Koridoru 5c naš ''Skadar na Bojani'' jer se ova autocesta, za razliku od, recimo, autocesta u bh. okruženju gradi sporo, ali uz vrlo povoljne kredite. Hrvatska je, na primjer, skoro sve svoje autoceste izgradila u rekordnom roku, ali ih je skupo platila. Bosna i Hercegovina svoju jedinu, ali međunarodno vrlo važnu autocestu gradi već 20 i kusur godina uz pomoć kredita s povoljnim kamatama koje smo dobili od međunarodnih finansijskih institucija. Posebno, onih evropskih – Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB). No, imamo mi i neka vlastita sredstva koja su, ipak, nedovoljna za mega projekte, ali budu od koristi za neke kraće dionice.

Pogrešna procjena

Primjer za ovo o čemu pišemo je tunel Hranjen na brzoj cesti Sarajevo – Goražde za koji je Vlada FBiH prije četiri-pet godina izdvojila 81,8 miliona KM od čega je 65 miliona KM iz dobiti federalne kompanije BH Telecom. Bilo je u planu da se uz tunel dužine 5,5 kilometara izgradi i brza cesta Prača – Goražde u dužini od 19,4 kilometara i time cestovna udaljenost između Goražda i Sarajeva sa 95,6 kilometara smanji na 56 kilometara, a dužina putovanja sa sat i po na 45 minuta. No, u jesen prošle godine smo umjesto završetka radova dobili informaciju da je na 37 posto projekta utrošeno 97 posto sredstava! Radovi su naglo usporeni, a izvršilac posla građevinska kompanija Euroasfalt iz Sarajeva je Vladu FBiH obavijestila da su problemi finansijske prirode razlog usporavanja. A šta je dovelo do velike potrošnje novca i zastoja? Razlog je pogrešna procjena sredstava i nepredviđene okolnosti koje su rezultat potpuno drugačijih geoloških uslova na koje su naišli izvođači radova. Dakle, građevinari su naišli na neočekivano težak i zahtjevan teren, Vlada FBiH na neočekivano visoke troškove, a građani na neočekivanu vožnju lošim cestom od Sarajeva do Goražda kojoj se kraj slutio kada su prve građevinske mašine ''napale'' prvu dionicu ove ceste.

Sedam-osam mjeseci nakon što su radovi stali Javno preduzeće Autoceste FBiH je ovih dana raspisalo novi tender za nastavak radova na tunelu. Procijenjena vrijednost ovih radova iznosi 32,5 miliona KM bez PDV-a, a rok za otvaranje ponuda je 30. juni. Tada ćemo saznati ko će nastaviti da gradi tunel Hranjen – Faza 1 – nastavak LOT-a 1 (iskop i izrada primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi i početak radova LOT 2 (ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge).

I tako ni tri godine od početka radova na ovoj brzoj cesti nema odgovora na pitanja kada će posao biti završen, koliko će koštati, ali ni to šta je zaista prouzrokovalo toliki rast troškova. Bilo je i ideja da se od konsultanata iz Austrije zatraži odgovor šta je prouzrokovalo rast troškova, ali je ponuda konsultantskih usluga FIDIC eksperata (ekspertno vijeće) iz Austrije odbijena iz nekog razloga, te su iz Autocesta FBiH najavili novi postupak.

Rast cijena

Prema informacijama iz JP Autoceste FBiH, brza cesta Sarajevo – Goražde s tunelom Hranjen bi mogla koštati više od 200 miliona KM. Jedan od razloga, osim drugačijih geoloških uslova od očekivanih, je i inflacija prouzrokovana ratom u Ukrajini i porast cijena građevinskog materijala. Kako novca u federalnoj kasi za ovaj projekat nema JP Autoceste FBiH će najvjerovatnije podići kredit kojim će se finansirati nastavak gradnje ove ceste i tunela. U ovom momentu novca u federalnom budžetu ima samo za prvu fazu (pomenutih 32,5 miliona KM) i možda još nekih 10 miliona KM za izgradnju spojnih cesta od tunela Hranjen na lokalnu mrežu puteva, eksproprijaciju, te izgradnju pristupnih cesta ispred i iza tunela. Kako god, pred građevinarima će osim LOT-a 1 (od ceste M-5 do tunela Hranjen), biti još i LOT 2 (tunel Hranjen), LOT 3 (od tunela do ''Pobjede'') i LOT 4 (od ''Pobjede'' do Sopotnice).  

Uz ovo valja reći da je i Predstavnički dom Parlamenta FBiH kao vrhovno zakonodavno tijelo u Federaciji BiH krajem novembra prošle godine većinom glasova odobrio zaključke komisije za promet i komunikacije da nadležni ispitaju koje je odgovoran za usporavanje radova na tunelu Hranjen.