Inovativna ideja Damira Margete koju će cijeniti vozači električnih romobila
Sarajevski saobraćajni inžinjer i član Udruženja građana Giro di Sarajevo Damir Margeta je došao na ideju koja će korisnicima romobila omogućiti da svoje prevozno sredstvo odlože na ista parkirališta kao i bicikle.
Prenapučenim sarajevskim ulicama svakodnevno krstari čak 160.000 automobila koji su registrovani u glavnom gradu BiH, te još nepoznat broj onih koji dolaze iz drugih gradova. Pored njih sve veći je i broj biciklista i romobilista. Neki tvrde da je broj električnih romobila premašio broj bicikla u gradu šta nije teško povjerovati. I niko ne zna kako svi ti silni četvoro i dvotočkaši pronađu svoje mjesto u saobraćajnim trakama i parking.
Sarajevski saobraćajni inžinjer i član Udruženja građana Giro di Sarajevo Damir Margeta je došao na ideju koja će korisnicima romobila omogućiti da svoje prevozno sredstvo odlože na isto mjesto kao i bicikle. Ideju je pretvorio u startup BPARCO (Bicyle Parking Concept) koji je implementiran na nekoliko lokacija u glavnom gradu BiH, ali i u Goraždu.
Urbana mikromobilnost
Prije nego li je svoj izum patentirao, Margeta je objasnio činjenično stanje kada govorimo o vozilima urbane mikromobilnosti, bilo da je riječ o biciklima ili električnim romobilima. ''Broj vozila urbane mikromobilnost u Sarajevu je stalnom porastu. Iako je porast upotrebe bicikla iz godine u godinu konstantan i značajno raste, revoluciju u oblast mikromobilnosti je unio razvoj električnih romobila i svesrdno i rapidno prihvatanje njihove upotrebe u saobraćaju'', počinje svoju priču za BIHAMK magazin Damir Margeta, te dodaje:
“Jeftini, okretni, prenosivi, brzo su postali logična prijevozna alternativa koja je u samo nekoliko godina dostigla, ako ne i prestigla, upotrebu bicikla u Sarajevu. Iako lagani i malih dimenzija, slično kao i bicikli, električni romobili zahtijevaju sigurna i namjenska parkirališta na mjestima njihovog odredišta, posebno tamo gdje se romobilisti namjeravaju kratkotrajno zadržati, čime se ostvaruje njihova puna iskoristivost. Konstrukcijom drugačiji od bicikala, električni romobili su tako dobili zasebna parkirališta posebne konstrukcije, koja omogućavaju njihovo lako i sigurno vezivanje korištenjem standardnih brava za bicikle.”
Upravo zbog činjenice da su romobili drugačije konstruisani od bicikla i da bi pravljenje i postavljanje posebnih parkinga za njih (čemu smo svjedočili u Hrvatskoj) izazvalo dodatne troškove, a istovremeno imajući na umu da su oba prevozna sredstva slične namjene, kao i činjenica da se kreću istim saobraćajnicama je potaknula logičnu ideju da ih se odlaže na istom parkiralištu, što je samo trebalo vješto i inžinjerski upakovati:
“Upravo ovaj problem je riješio BPARCO Mobility Arch, prvi predstavljeni model startupa koji se bavi razvojem i implementacijom kvalitetnih i inovativnih parkirališta za vozila mikromobilinosti (bicikle i e-romobile i slično)”, govori nam Margeta koji je to uradio s nekoliko autorski zaštićenih inovacija.
“Kod Mobility Archa se radi o jednostavnoj inovaciji kojom je omogućeno sigurno odlaganje e-romobila i bicikla na ista parkirališta uz primjenu postojećih brava za bicikle koje prije nisu bile najpodesnije za pragmatično osiguravanje e-romobila. Moja inovacija se sastoji u modifikaciji centralne prečke pridodate na klasična rješenja parkirališnih stalaka za bicikle kao što su obrnuto U ili klamerica koje je Udruženje građana Giro di Sarajevo čiji sam član već postavilo na nekoliko lokacija u Sarajevu. Na prečki se nalazi nekoliko tehnoloških rupa u rasporedu koji odgovara standardnim veličinama U-brava (U-lockova) koje omogućavaju njihovu primjenu za sigurno vezivanje e-romobila na način da se ne mogu jednostavno otuđiti niti oštetiti. Time se za parkiranje i osiguranje obje vrste vozila koristi isto parkiralište, te i ona dijele isti prostor i brave, čime se eliminišu troškovi dodatnog prostora koji bi bio potreban za parkiralište e-romobila”, kaže za BIHAMK magazin Damir Margeta.
Štede novac, prostor, materijal i energiju
BPARCO Mobility Arch je prvi put postavljen tokom prošlogodišnje Evropske sedmice mobilnosti ispred sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta, a neke od dosadašnjih implementacije uključuju Ustavni sud BiH (pred zgradom Predsjedništva BiH), zgradu Općine Centar, a dio su i prvog sarajevskog Ostrva mobilnosti ispred platoa SC "Skenderija". Nekoliko ih je postavljeno i u Goraždu, a Grad Sarajevo je za ovogodišnju Evropsku sedmicu mobilnosti odlučio postaviti pet dodatnih BPARCO parkirališta (Opća bolnica, Mašinski fakultet, Dječija kuća na Grbavici...).
“Dodatne implementacije će se desiti tokom oktobra i novembra, a sve navedeno će doprinijeti većoj mogućnosti sigurnog pristupa različitim lokacijama biciklima i e-romobilima u Sarajevu, a samim tim i pogodnostima upotrebe ovih prijevoznih sredstava. Mi u Giro di Sarajevu se nadamo da će i kantonalna vlast, kao sada gradska, prepoznati kvalitet ovog inovativnog i višestruko nagrađivanog rješenja”, govori nam Margeta.
Četiri osnovne i najvažnije činjenice u vezi BPARCO Mobility Archa su da štede prostor, materijal i energiju za proizvodnju posebnih, dodatnih parking. Štede i novac i kompatibilne su sa standardim bravama koje se koriste sa vezivanje bicikla. Naglasimo i to da je ovo tek prva od četiri Damirove inovacije, te da druge, koje do sada nisu implementirane, uključuju tehnička rješenja parkirališta sa jedinstvenom funkcijom osiguranja svih ključnih dijelova bicikla korištenjem jedne standardne brave. Ovako dobra i značajna ideja je nagrađena grantom Trezora BH Inovacija i pobjednik je ovogodišnjeg Tech Boost 4 takmičenja za startup, a dospjela je i u Top 10 startupa EIT-ovom takmičenju Jumpstartera sa solidnim šansama za ulazak u finale što će biti poznato do kraja mjeseca.
Povezane novosti
Sarajevo na korak do ''pametnog saobraćaja''
Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo su saopćili da se na 37 raskrsnica sukcesivno izvode različite grupe radova, te da će 163 raskrsnice imati adaptivno upravljanje saobraćajem.
Napravljen bitan korak ka izgradnji dionice autoceste Počitelj – Stolac
Riječ je o prvoj dionici Jadransko-jonske autoceste koja će se graditi u BiH i četvrtini ukupne autoceste koja bi u konačnici kroz našu zemlju trebala biti duga 102,6 kilometara i išla bi do granice s Crnom Gorom.
Vlada FBiH raspetljava željeznički Gordijev čvor?
Koplja se i dalje lome oko obnove željezničke pruge, a u svemu je na površinu isplivala nedovoljna koordiniranost između glavnih aktera – Željeznica FBiH i Vlade FBiH.