Definisane trase brze ceste i autoceste kroz Bihać i Brčko

Početak septembra obilježila su dva izuzetno važna događaja za privredni razvoj zapadnog i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Prvi je vijest da je konačno definisana trasa buduće autoceste Sarajevo – Beograd, ali i Beograd – Banja Luka koja će prolaziti kroz Brčko distrikt, a drugi da je prezentovana trasa brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica sa Republikom Hrvatskom.

Nema apsolutno ni trunke sumnje da će izgradnjom pomenutih saobraćajnica ovi dijelovi BiH biti još atraktivniji za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija, a o užitku vožnje novim saobraćajnicama da i ne govorimo. Brze ceste koje je potrebno izgraditi kroz FBiH odavno su ucrtane u sve moguće strategije razvoja FBiH. Isto tako, već godinama postoji čvrsta želja Bosne i Hercegovine da u saradnji sa Srbijom i uz pomoć Republike Turske izgradi moderan autoput kojim će biti povezani glavni gradovi dvije susjedne zemlje. Međutim, naš najveći problem je što sporo prelazimo s riječi na djela. Tako su trebali mjeseci, a ako ne i godine kako bismo definisali dio trase autoput kroz Brčko distrikt. Konačno, i to se dogodilo 6. septembra, a informacija je objavljena nakon sastanka koji su u Brčkom održali državni ministar prometa i komunikacija Vojin Mitrović, federalni premijer Fadil Novalić, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić, direktori javnih preduzeća za autoceste/autoputeve FBiH i RS Elmedin Voloder i Slobodan Starčević, gradonačelnik Distrikta Esed Kadrić i supervizor za Brčko Jonathan Mennuti.

Političari poslušali struku

Političari su ovaj put prihvatili rješenje koje je ponudio Zavod za planiranje, projektovanje i izgradnju Brčko distrikta. Državnom ministru prometa i komunikacija Vojinu Mitroviću je ostalo samo da konstatuje: ''Ovo je dokaz da svaki posao može da se riješi ako zainteresovane strane sjede zajedno, budu uporne i imaju za cilj da nađu zajedničko rješenje.''

Uz trasu autoput dogovorena je i trasa gasovoda kroz Brčko distrikt. Nakon  političkog dogovora o trasi autoceste kroz Brčko, loptica je ponovo prebačena na Zavod za planiranje koji mora dostaviti zvanični prijedlog rješenja koji će nakon javne rasprave biti upućen u skupštinsku proceduru.

Tri dana poslije na drugom kraju Bosne i Hercegovine u sklopu Međunarodnog sajma ekologije (EKOBIS) u Bihaću prezentovana je trasa buduće brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH koja bi, prema preliminarnim procjenama, mogla koštati oko 500 miliona eura. Prezentaciju je organizovalo JP Autoceste FBiH, a autor idejnog rješenja brze ceste je Institut za građevinarstvo (IG) Banja Luka. Prema njihovoj ideji projekat bi mogao biti jeftiniji za oko 500 miliona KM od prvobitne ideje. Prema prvom prijedlogu brza cesta je trebala sjeći brojna naseljena mjesta i proizvodne zone, dok druga ideja ovaj problem izbjegava i uz manji broj tunela i mostova cijeli put skraćuje za oko dva kilometra. Tokom prezentacije je navedeno da će se u narednom periodu raditi geološka i ostala ispitivanja i promatranja, te da će u projekat morati uključiti i lokalne zajednice kroz kojih će prolaziti trasa ove brze ceste.

Čeka se izrada glavnog projekta

Prvi sljedeći korak koji je potrebno napraviti je izrada glavnog projekta, a nakon toga slijedi raspisivanje tendera za izbor izvođača radova na cesti koja bi trebala biti duga 47 kilometara s projektovanom brzinom od 100 kilometara na sat, a na pojedinim dijelovima oko 80 kilometara na sat. Početak brze ceste je kod graničnog prelaza Maljevac, a završava se kod zaobilaznice u blizini Bihaća. Izgradnja brze ceste bi trebala da počne naredne godine, a sredstva za njenu gradnju su predviđena u kapitalnim transferima javnim preduzećima za naredne tri godine jer je Vlada FBiH i ovaj projekat uvrstila u strateške projekte.

Uz brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom veže se još jedan bitan projekat koji je počeo u maju ove godine i čijim završetkom će Bihać biti bliži Sarajevu. Riječ je o brzoj cesti Bihać – Jajce – Travnik – Lašva o kojoj smo već pisali u maju, ali da podsjetimo da je riječ o brzoj cesti Lašva – Nević polje u dužini od 24,3 kilometra koja je podijeljena u pet dionica, a prvim ugovorom je ozvaničena izgradnja LOT-a 5 od petlje Vitez do petlje Nević polje u dužini od 4,8 kilometra za koju je izdvojeno 74,9 miliona KM s PDV-om i rokom gradnje od godinu i osam mjeseci.

Na sličan način, dakle, po dionicama će se graditi i brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom, a prva dionica će biti duga deset kilometara s rokom gradnje od dvije godine, dok bi za cijelu cestu trebalo između četiri i šest godina.