Sredinom februara ove godine na graničnom prelazu Gradina (između BiH i Srbije) spriječen je pokušaj putnika turističkog autobusa iz Bosne i Hercegovine da prokrijumčare 1.967 grama zlatnog nakita vrijednog 59.000 eura i druge robe. Javnost do dan danas nije saznala krajnji ishod tog događaja: da li je bilo uhapšenih, procesuiranih, kažnjenih. Konačno ne zna se ni ime kompanije koja je prevozila 56 putnika iz BiH što je posebno zanimljivo, jer su i njena dva vozača napravila prekršaj prikrivajući dio krijumčarene robe, a čiji su oni vlasnici. To javnosti daje za pravo da o slučaju zaključi shodno onoj narodnoj: Pojeo vuk magarca!?
Dr. Senad Softić, Guverner Centralne banke BiH
Za razliku od ovog slučaja, prava prašina oko zlata podigla se nakon što je Centralna banka Bosne i Hercegovine, poštujući sve procedure, prodala nešto više od jedne tone monetarnog zlata. Sada monetarno zlato BiH čini manje od jedan posto vrijednosti deviznih rezervi. Guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić je na razgovoru sa novinarima, upriličen ovim povodom, u tančine pojasnio cijeli proces prodaje u kojem je učestvovao širok krug renomiranih stručnjaka. Ova banka ima zakonom utvrđenu autonomiju za donošenje odluka o transakcijama, a da ne bi bilo zabune, Softić je pojasnio da se monetarno zlato BiH ne nalazi u trezoru naše Centralne banke i da iz nje nisu iznošene zlatne poluge. Trgovalo se elektronski na berzama što je slučaj i sa svim drugim transakcijama.
Govorio je i o rastu inflacije i cijena, bankarskih kamata koje kreira Evropska centralna banka, očuvanju monetarne stabilnosti zemlje, a to znači i njene ekonomije. Banka trenutno upravlja s ukupno 8,19 milijardi eura deviznih rezervi i tri tone monetarnog zlata. Dio tog novca (2,17 milijardi euro) kao i ostale devizne rezerve čuvaju se u vrijednosnim papirima u inostranstvu. Od guvernera je zatražen savjet kako će se građani boriti protiv inflacije, jer ona slatko ''jede'' i ušteđevinu bez obzira na to da li se nalazi u dušeku, ili čuva u banci. Je li ovo dobro vrijeme za kupovinu zlata i u šta bi on, ako bi bio u prilici, investirao vlastiti novac?
''Kupovao bih pšenicu, ne bih zlato'', bio je jasan i konkretan prvi bankar u BiH.
Povezane novosti
Ford Taunus: Eksponat u spavaćoj sobi
Priča našega saradnika o jednom ne tako prestižnom autu ali i o dobrim vremenima u Sarajevu s početka osamdesetih kad su nastajale pop i rok grupe koje su trebale naslijediti ono što su u sedamdesetim napravili Indexi i Bijelo dugme.
Kad kazaljke se poklope
Odrastanje krajem osamdesetih podrazumijevalo je izlizane farmerke, starke na nogama, a oni najhrabriji su imitirali i Žerinu frizuru. Od svega toga, ostale su pjesme i kad se po prvi put u 2025. god. kazaljke poklope, sjetiti ćemo se hita Crvene jabuke.
Nova godina, stari problemi
Dolazi nova godina, ali sa starim problemima. Jedan od najvećih je depopulacija, a u najvećim problemima su opštine koje su formirane nakon Dejtona, jer su nastale bez ekonomske, infrastrukturne i institucionalne opravdanosti.
