Voda je zlato

Predstavnici građanskih inicijativa i aktivisti iz Jajca, Jezera, Šipova i Mrkonjić Grada formirali su Koaliciju za rijeku Plivu s ciljem da je zaštite od štetnih projekata i problematičnih zahvata u prostoru. Područje Jezera i vodotok rijeke već su postali meta geoloških istraživanja i izdavanja dozvola za izgradnju malih hidroelektrana. “Ovdje nećete kopati niti ćete rijeku gurati u cijevi”, poruka je sa skupa u Jezeru, podržanog i od Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.

Una, koja se može smatrati dobro zaštićenom, nije “jedna i jedina”, kako to s ponosom ističu Bišćani, ali i ostali Krajišnici. Pliva se i zvanično smatra jednom od najljepših rijeka u Evropi, a Sana, Vrbas, Neretva i Drina nisu ništa manje vrijedne od nje. To je važno znati s obzirom na ubrzano smanjenje rezervi pitke vode na planeti i predviđanja futurista da bi borba za pitku vodu u nadolazećem vremenu mogla prerasti u otvoreni rat, sličan ovom aktuelnom, u čijem su središtu izvori nafte.

U dosadašnjim aktivnostima geologa u dolini Plive, s ciljem istraživanja rezervi zlata, stanovnici su već prepoznali negativne posljedice tih zahvata, pa bi se moglo reći da se Koalicija u njenu zaštitu uključila u presudnom trenutku, kao što su to svojevremeno učinile i žene Kruščice.

Ujedinjene nacije su prepoznale ulogu žena u zaštiti životne sredine, posebno vode, pa je i obilježavanje Svjetskog dana voda pod motom “Voda i rod”, s naglaskom na sigurnu vodu i sanitaciju kao ljudska prava i ključne faktore rodne ravnopravnosti. Unatoč napretku, žene i djevojčice i dalje snose nesrazmjeran teret odgovornosti za vodu i sanitaciju. To vjerno potvrđuju i televizijski snimci iz zemalja koje nemaju razvijene sisteme vodosnabdijevanja ili su zahvaćene sukobima i izraženim ekstremnim klimatskim promjenama. Na njima najčešće viđamo žene kako u dugim redovima čekaju da natoče bidone vode, a potom ih nose do svojih poprilično udaljenih prebivališta.

Od prošle godine učestale su informacije o pojavi različitih vrsta predatora, posebno životinja iz roda mačaka i riba, kako morskih tako i riječnih, koje čovjek do sada nije viđao, kao i, s prvim danima lijepog sunčanog vremena, sve većeg broja zmija – posebno poskoka. To su pouzdani pokazatelji da se životna sredina ubrzano mijenja i da to ne miriše na dobro. Ključni uzročnik je čovjek jer proizvodi različita zagađenja i kod živih bića potiče aktiviranje različitih gena.

Vrijeme je da se biolozi i svi drugi koji se bave živom materijom o tome oglase na način koji bi morao biti ozbiljniji od klasičnih izjava pred mikrofonima i kamerama.

Iako sam se u jednom od prethodnih tekstova bavio informacijama o potencijalnom trovanju stanovništva Vareša olovom, nakon što je aktiviran veliki rudnik olova, cinka i srebra, imam potrebu da to učinim i ovog puta. Povod mi je emisija na BH Radiju 1 u kojoj su ljekari i ekološki aktivisti iznijeli nova saznanja o onome što se dešava u ovom rudarskom gradiću. Bukvalno su se posvađali jer o ključnim činjenicama nemaju ista ili približno ista stajališta. Dok se o ovome ne dođe do potpune istine, sugerišem da se prihvati prijedlog da se primijene sve mjere zaštite svih stanovnika.