Rijeka Bosna se još nije izbistrila od prošlomjesečnog izlijevanja tečnosti čija je toksičnost potrovala ribe i izazvala smrt opasnost za životinje što su se našle uz njenu obalu, a dogodio se novi ekološki incident. Nastradala je Una – jedina čiji je uzorak tečnosti uzet za laboratorijsku analizu. Često se odgovor, kao što je bio u slučaju Bosne, čeka dugo, ali su nadležni ovaj put znatno brže reagirali i saopštili da – nakon provedenih opsežnih analiza uzoraka vode rijeke Une u Laboratoriji za vode Agencije za vodno područje rijeke Save, konstatirano je da nije bilo odstupanja ispitivanih parametara od maksimalno dozvoljenih vrijednosti za drugu klasu voda.
Glavni federalni vodni inspektor obavijestio je nadležnu Agenciju da je od Udruženja ''Unski lađari'', dobio dojavu o zamućenju i promjeni boje rijeke Une od Grada Bihaća nizvodno prema ušću u rijeku Savu. Dan poslije, uposlenici Agencije su obišli teren i uzeli uzorke na četiri lokacije. Također, nakon zahtjeva glavnog federalnog vodnog inspektora, uposlenici Agencije su preuzeli i tri uzorka od komunalne vodne inspekcije Grada Cazina. I saopštili su da su na uzetim uzorcima provedene analize fizičko-hemijskih i hemijskih, ekotoksikoloških i mikrobioloških parametara kvaliteta voda, analize pokazale da nije bilo odstupanja odabranih parametara od zahtijevanih klasa.
Javnost, opet, pita pa šta je bio uzrok zamućenja? Na to nadležni nemaju odgovor. Sve što se događalo u povodu spomenutih incidenata ozbiljno brine svakog iole trezvenog i odgovornog pojedinca. Ekološki incidenti i događaji u vezi s tim negativno utiču na našu psihu, razum... Baš kao i klimatske promjene o čemu je sjajnu knjigu "Klimatska psihologija" sa grupom autora napisala Vendi Holvej. Knjiga nudi sveobuhvatno razumijevanje psiholoških i kulturnih dimenzija klimatskih promjena iz interdisciplinarne perspektive. Kroz slikovitu i pronicljivu analizu te naglašava da suočavanje s klimatskim promjenama nije samo pitanje tehnološke inovacije, ili reforme politika i zakona, već da ono zahtijeva duboku promjenu odnosa čovjeka prema okruženju.
Premašivanje lične nelagode pred ovom temom, kao i razumijevanje psiholoških mehanizama koji stoje iza poricanja problema, apatije i nihilizma, omogućavaju da se preduzmu zajednički koraci ka ekološkom iscjeljenju i održivosti. Namijenjena je onima koji se bave mentalnim zdravljem, socijalnom zaštitom i ekološkim aktivizmom, ali i svima zabrinutim zbog klimatske krize i željnim da razumiju njen dublji kontekst.
Preispitujući ulogu psihologije i psihoterapije u suočavanju s realnošću klimatskog djelovanja, ispitujući kulturne dimenzije klimatske krize, analizirajući kako se putevi moći i kapitala ukrštaju s individualnim načinima suočavanja sa krizom i baveći se duboko ukorijenjenim psihološkim odbranama i kulturnim narativima koji sprječavaju klimatsku akciju, autori pružaju put ka ekološki prilagođenijim i psihološki zdravijem društvu. Nakon njenog iščitavanja, "Klimatska psihologija" se dojmi kao pravovremeni poziv na akciju koji motiviše čitaoce da prihvate povezaniji i suosjećajniji pogled na svijet.
Povezane novosti
Povećanje ekološke osviještenosti, savjeti za održiv život
U današnjem svijetu, gdje se suočavamo sa izazovima klimatskih promjena i zagađenja, ekološka osviještenost postaje ključna za održivost naše zajednice. Svaki pojedinac može doprinijeti očuvanju okoliša. Dajemo savjeta i prakse koje možete primijeniti.
EKOLOGIJA: Život na bateriju
Zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena, htjeli mi to ili ne, postaje glavna životna priča, a o tome piše čuveni New York Times, o tome razmišljaju i veliki automobilski proizvođači poput Toyote, istraživači i autori.
