Autorski tekstovi

EKOLOGIJA: Život na bateriju

Zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena, htjeli mi to ili ne, postaje glavna životna priča, a o tome piše čuveni New York Times, o tome razmišljaju i veliki automobilski proizvođači poput Toyote, istraživači i autori.

Autor: Hajdar Arifagić

Ugledni New York Times u jednom od posljednjih brojeva s kraja 2022. godine objavio je zanimljiv tekst posvećen reciklaži, kao veoma važnom procesu u proizvodnji i upotrebi električnih automobila. Autori (N. Choksi i K. Browning) već u naslovu tvrde da “Reciklaža može držati korak sa električnim vozilima”, a u tekstu ističu da će otpaci baterija činiti 78 posto materijala koji se mogu koristiti u svijetu do 2025. godine. Navode i primjer kompanije Redwood Materials (Carson City, Nevada), koja na bazi partnerstva u recikliranju sa auto kompanijama proizvodi materijale za baterije. Njihova prognoza je da bi nabavka dovoljnih količina korištenih litijum-jonskih baterija mogla da traje desetljećima.

Lideri svjetske auto industrije ubrzano prelaze na proizvodnju elektromobila. Tako se na nedavno održanoj konferenciji za novinare upriličenoj u predstavništvu Toyote u BiH moglo čuti da će ta vozila u 2023. godini činiti 30 posto od ukupne godišnje produkcije automobile te japanske kompanije. Ova priča za BiH je veoma zanimljiva, iako nemamo nacionalnu fabriku automobila, a dijelovi koje za strane marke proizvode naše kompanije iz sektora autoindustrije ne ulaze u sklop napajanja motora pogonskim gorivom. Mi se u nju možemo uključiti razvijajući razgranat i efikasan sistem sakupljanja baterija i njihovog recikliranja na čemu se može angažovati nekvalifikovana (dakle jeftina) radna snaga, a izvozom tog materijala ostvariti siguran prihod. Razvoj tog biznisa imao bi značajan uticaj na unapređenje procesa odlaganja i prikupljanja komunalnog i ostalog otpada što je veoma ozbiljan problem u cijeloj zemlji ne samo u gradovima nego i van njih.

Zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena, htjeli mi to ili ne, postaje glavna životna priča. Čovječanstvu je preostalo nepunih deset godina u kojima će se odigrati dvije fundamentalne transformacije – društvena i ekološka – i one će odrediti da li će narednih sto godina biti najbolji ili najgori vijek u istoriji čovječanstva.   

U nedavno objavljenoj knjizi “Sociologija okruženja: od teorije do prakse”, objavljene 2022. godine u izdanju Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, autorica prof. dr. Jelisaveta Vukelić sugeriše povezivanje sociologa okruženja sa akterima civilnog društva i donosiocima odluka. Time bi se, smatra, stvorili uslovi za širenje socijalnih znanja i za njihovu integraciju u klimatske akcije i politiku. Klasični protesti eko aktivista u raznim povodima učinjenih, ili prijetećih incidenata zagađivanja životne sredine, u tom slučaju ne bi imali nikakvog smisla. Na zaštiti okoliša moramo biti partneri, ili nas neće biti!

BIHAMK

Povezane novosti

Vraćam se majci u Bosnu

Vraćam se majci u Bosnu

Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.

Rast i propast

Rast i propast

Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...

Možda bi vas zanimalo