Turbulencije na aerodromima u BiH

Prošla godina je bila turbulentna za aerodrome u Bosni i Hercegovini. Razlog su bile promjene u politikama niskobudžetnih kompanija, a tim odlukama su najviše pogođeni bili tuzlanski i banjalučki aerodrom, koji su svoju ekspanziju posljednjih godina gotovo u potpunosti zasnivali na letovima kompanija Wizzair i Ryanair.

Smanjenje letova ove dvije kompanije teško je palo aerodromima, ali još teže putnicima, kao i cijelim granama privrede koje trpe zbog promjena u kapacitetu putnika u zračnom saobraćaju, a nekako su u drugom planu u svakom razgovoru o ovoj temi. Riječ je o cijelim sektorima uslužne industrije od koje žive hiljade ljudi koji pružaju usluge povezane sa transportom, ugostiteljstvom i turizmom.

Poznati ekonomista i federalni zastupnik Admir Čavalić ističe kako jačanje lokalnih aerodroma jača i lokalnu ekonomiju koja se prilagođava tranzitnom turizmu i time raste broj biznisa koji pružaju usluge prijevoza, kratkoročnog boravka, trgovine i slično tome. On navodi kako konkretni podaci o indirektnom utjecaju tuzlanskog aerodroma na lokalnu ekonomiju nisu dostupni, ali da je jasno kako postoji njegov značajan utjecaj na mikrookruženje i na lokalni prosperitet. ''Dodatno, aerodrom aktivira i brojne podugovarače iz različitih oblasti, prije svega na području Tuzle'', kaže Čavalić.

Ukidanje baze Wizzaira i smanjenje broja letova ove kompanije zadali su snažan udarac ekonomskom mikrookruženju koje je vezano za tuzlanski aerodrom.  Goran Nikolić iz rent-a-car kompanije Midago kaže kako ova kompanija u posljednje vrijeme bilježi poslovne rezultate koji su za oko četrdeset posto slabiji nego godinu ranije. Po njegovim riječima, osim rent-a-car kompanija trpe i taksisti i iznajmljivači parkinga u blizini aerodroma u Dubravama, ali i biznisi u Tuzli poput hotelijera, trgovaca i ugostitelja, te nekih koje na prvi mah ne dovodimo u vezu sa zračnim saobraćajem kao što su stomatolozi.

''Neki taksisti su se već povukli sa aerodroma, kao i neke rent-a-car kompanije. Uprava nam je izišla u susret smanjenjem zakupnine, što je za pohvalu, ali obim posla je toliko opao da nam je svima ugrožen opstanak. Prije godinu dana mi smo uzimali dodatne automobile, u Tuzli je gostima bilo nemoguće naći smještaj, ali sad je potpuno drugačije'', priča Nikolić. Ostaje da se vidi da li će nove linije koje su nedavno uvedene poboljšati situaciju, ali je naš sagovornik skeptičan i navodi da je riječ o letovima na manje popularne aerodrome, te kompanijama koje imaju manje praktičan sistem rezervacija i kupovine karata od onog na kojeg su putnici navikli.

I u Banjoj Luci se bilježi pad prometa u djelatnostima koje zavise od zračnog saobraćaja. Tijana Đurić iz kompanije Start Line kaže kako smanjenje linija na banjalučkom aerodromu ima sličan efekt kao i na tuzlanskom, s tim što – prema njoj – dosta krivice za pad prometa ima i zimska sezona. ''Mi već imamo dosta rezervacija za period od maja pa nadalje, tako da očekujemo poboljšanje nakon zimske sezone'', kaže predstavnica banjalučke kompanije.

Osim zimske sezone, neki krive i nešto skuplje cijene karata. Iz jednog preduzeća koje se bavi transferom putnika sa aerodroma i do njega ističu kako je prije bilo više akcijskih cijena karata i kupovine po povoljnijim cijenama nego sada. ''Mi vršimo prijevoz na relacijama od Tuzle do Sarajeva i Mostara i do Banje Luke pa dalje prema Krajini. I sada ljudi lete jer moraju, mi imamo posla iako nešto slabije, ali najbolje je bilo kada su kompanije imale akcijske cijene karata čega je sad manje'', kažu iz ove prevozničke firme.

Prijevoznici, taksisti, rent-a-car agencije i drugi biznisi možda mogu otići sa aerodroma, ali šta je sa onima koji ostaju oko njega poput ljudi koji su svoje parcele prenamijenili u parkinge? Mještanka Dubrava Fatima Bulić potvrđuje da je dosta stanovnika koji su imali zemljište u blizini aerodroma vidjelo u tome priliku za zaradu, pa su neki i uložili sredstva u adaptaciju zemljišta za parkinge, te registrirali poslovne djelatnosti kao iznajmljivači.

Čavalić ukazuje upravo na činjenicu da značajan dio djelatnosti koje se vežu za aerodrome nisu formalizovane, pa je tako teško i procijeniti kako i obim njihovog poslovanja, tako i efekte koje ima povećanje ili smanjenje letova sa određenog aerodroma, u ovom slučaju tuzlanskog.

''Postoje 'divlji' parkinzi, prevoznici koji rade bez dozvole i slično. Naravno da ovo u svakom slučaju jača lokalni prosperitet ali država nema formalno učešće u njemu'', ističe Čavalić i dodaje kako su, naprimjer, značajno povećani smještajni kapaciteti u području koje gravitira tuzlanskom aerodromu, ali se to ne ogleda u statistikama kroz proporcionalno povećanje broja noćenja.

Jasno je, dakle, kako dobar dio ekonomske aktivnosti koju generiraju aerodromi ostaje u zoni sive ekonomije, te da je potrebno preduzeti korake kako bi se lokalni benefiti legalizirali, čime bi država profitirala, ali bi bilo lakše i pratiti pokazatelje i vršiti planiranja. U svakom slučaju, jasno je kako veći broj letova poboljšava poslovanje aerodroma, povećava mobilnost ljudi, ali i posredno osigurava veliki broj radnih mjesta koja su često u drugom planu.

''Ono što bi bio iskorak jeste svakako povećanje broja letova, ali i uvođenje kargo transporta. To bi bila još značajnija podrška lokalnoj ekonomiji'', zaključuje ekonomski ekspert.