Najveća prijetnja životnoj sredini u Bosni i Hercegovini je namjera Hrvatske da neposredno uz granicu sa našom zemljom izgradi skladište nuklearnog otpada, a s tim u vezi građane ove zemlje najviše interesuje šta će država konačno učiniti da se to ne dogodi. Predsjedateljica novog Vijeća ministara Borjana Krišto u prvom obraćanju pred parlamentarcima o tome nije kazala ni riječi, vjerovatno iz političkih razloga i čestoj praksi da su interesi susjednih država važniji od onih vlastite države. Dio njenog ekspozea posvećen okolišu također je bio više načelan. Pozvala se na to da se politika zaštite okoliša Evropske unije temelji na načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i ''uklanjanja zagađenja na samom izvoru''. Naravno, spomenuto skladište može postati ozbiljan izvor zagađenja, što je itekako prijetnja velikom broju ljudi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Ozbiljan ekološki problem je i bjesomučna eksploatacija prirodnih resursa (šume, vode, kamena), neplanska gradnja sa čime se entiteti i niži organi vlasti ne mogu uspješno nositi, a o čemu država ne smije šutjeti. Nažalost, ponekad o tome nešto neko i govori, ali ne čini se skoro ništa. U vremenu koje je pred nama posebnu pozornost nova mandatarka namjerava posvetiti implementiranju evropske pravne stečevine i promjeni percepcije da je zaštita okoliša luksuz i sporedna stvar. Spomenula je donošenje nekoliko važnih akata ''koji će žiteljima BiH pružiti bolji životni standard i osigurati osnovno ljudsko pravo na zdrav okoliš u kojem će raditi, razvijati se i napredovati''. Prilagođavanje naše ekološke prakse sa evropskim načelima najobimniji posao koji treba da obavimo u periodu pristupanja zajednici evropskih država. Ovo je bio dobar povod da Krišto apeluje na građane da i oni počnu mijenjati svoje navike koje su u direktnoj suprotnosti sa očuvanjem zdravog okoliša, to jest odnos prema otpadu, različitim vrstama zagađenja, ugrožavanja staništa drugih živih bića, zaštiti od požara, havarija, poplava...
Nije govorila ni o načinu na koji će država reagovati na izgradnju novih elektrana kojima se ugrožavaju ekosistemi šireg područja BiH kao što je Popovo polje. A jeste o Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice koji državu obavezuje u kreiranju stabilnog i jedinstvenog regulacionog okvira i tržišnog prostora čime se osigurava stabilna opskrba energentima i može privući investicije. Javno je priznala da ''nažalost, mi do sada većinu obaveza nismo ispunili, te da razvoj energetskih potencijala treba biti imperativ''. S tim u vezi je i prelazak na proces dekarbonizacije, smanjenje emisija, te energetska učinkovitost, nisu samo komercijalno pitanje za sve nas nego i pitanje stabilnosti, sigurnosti i snage društva.
Vrijeme pred nama pokazat će želimo li i možemo li biti snažni. I jedinstveni, što je prvi uslov!
Povezane novosti
Baš javašluk
Zbog rekonstrukcije tunela na putu Sarajevo – Foča saobraćaj je bio potpuno obustavljen, a vozila su usmjeravana na vrlo rizičnu cestu Trnovo – Grebak – Ustikolina, kojom je proputovao i naš saradnik. Ovu su njegova zapažanja.
Bum Blum
Nekada velik Energovinvest slavi 73. rođendan, a tim povodom je upriličen okrugli stol na temu ''Kako je bilo raditi s Blumom i poslije Bluma''. Nije dovoljno pričati o njemu, nego treba slijediti legendarnog osnivača, Emerika Bluma.
Izumiranje plastike
22. aprila se obilježava Dan planete Zemlje – a ove godine je posvećen smanjenju proizvodnje i upotrebe plastike, što je jedna od najvećih opasnosti za život.
