Autorski tekstovi

Poznati automobili 5: Golf sa dušom Sarajeva

Glumci, režija, scenarij, pa specijalni efekti i sva ostala čudesa igraju veliku ulogu u historiji filma i televizije. Ali ponekad su automobili sjajno birani skoro kao i filmske zvijezde. U petom dijelu našeg serijala donosimo priču o Golfu.

Autor: Amer Obradović

Na početku filma ''Kod amidže Idriza'' Senad Bašić, aka Fuke, zavergla nekoliko puta svog Golfa. Jedva ga upali. Onda nas režiser Pjer Žalica u toj legendi, proizvedenoj u Vogošći i sa napisom TAS na prednjoj masci, vozi od nebodera na Alipašinom polju pa do mahale na obodu Sarajeva gdje stanuje Fuketov amidža Idriz. I nije Žalica mogao odabrati bolji automobil od tog Keca, jer nekako u njemu su prožete najbolje godine Sarajeva (osamdesete), a to se auto odlično uklapa i u ambijent mahalskog mentaliteta i odnosa u kojima se mora više puta zaverglati prije nego što nešto upali... Kako auto, tako i život. Tvornica automobila Sarajevo, popularni TAS, proizvodila je razna Volkswagenova vozila, od Buba, Golfova, pa do Jetta. Ona je bila ponos bivše Jugoslavije, a fabrika je nastala 1969. godine sklapanjem partnerstva sa njemačkim gigantom Volkswagenom. Bila je 51% u vlasništvu sarajevskog UNIS-a, a 49% u vlasništvu VW-a. Sve do rata tu se proizvodio VW. Ali, prošle su decenije otada, a u Bosni i Hercegovini su vozila iz VW koncerna i dalje dominantna, među njima dakako i Golf.

 

Tu i negdje treba tražiti uzroke bosanske ljubavi prema Golfu. Iako njegova "zlatna vremena" polako prolaze, ovdje je njemački kompakt oduvijek imao poseban status, onaj u kojem je njemačka pouzdanost uvezana sa bosanskim štihom i dušom koju mu je dala fabrika u Vogošći i zato je to i dandanas istinska ovdašnja narodska ikona. I u filmu se o tome radi, jer Fuke, uz bojlere, popravlja i potrgane porodične odnose, unosi dušu da bi život njegovog amidže, kojeg briljantno igra Mustafa Nadarević, i amidžinice, legendarne Semke Sokolović Bertok kojoj je uloga Sabire jedna od najupečatljivijih u karijeri, dobio bilo kakav smisao nakon što su u ratu izgubili sina jedinca. ''Kod amidže Idriza'' je prvenstveno film atmosfere, ljubavi i porodice, i tu se sarajevska Golf Jedinica savršeno uklapa. ''Zahvaljujući'' tome što Fuketov S-paket ne upali, radnja filma ide ka zapletu, a dogodovštine sa guranjem uz strminu podno Izetove kuće, prave su male minijature sarajevskog šeretskog svijeta u kojem provale daje Dragan Marinković Maca i lokalni zajebanti.

Inače, proizvodnja Golfa u TAS-u je počela 1976. Polako se fabrika širila, te su se zahvaljući tome širile i druge grane automobilske industrije, a svi dijelovi Golfa koji su se proizvodili u bivšoj Jugoslaviji bili su odlične kvalitete i nisu se nimalo razlikovali od onih njemačkih. Golf I se proizvodio do 1983. godine u Njemačkoj, a u Vogošći sve do 1985. Većina je tada na ovim prostorima vozila Zastavine modele, a Golf i druga VW vozila su bila klasa iznad. Proizvodnja je rasla sve do rata, pa su tako TAS i VW 1989. u Vogošći proslavili proizvodnju 300.000-tog Golfa. U trendu je bio dizelski model, 1.6 litreni, uparen sa mjenjačem sa četiri brzine, sa troja vrata. Baš kao kod Fuketa. Ono što je bilo posebno važno, taj dizel je trošio ''k'o upaljač'' i ta izuzetno mala potrošnja goriva je dala Golfu na ovim prostorima status sveca, meleka koji dobro izgleda, ima dobar imidž, a malo troši. 

 

Na kraju filma, Fuke skonta da nije problem akumulator, nego da u autu nema goriva, pa zbog toga nije mogao upaliti. Sretan što je svojom plemenitom mahalskom dušom pomirio članove familije, upali Golfa i krene nizbrdo. Ali ta stara mašina ga opet izda: zatrokira, ugasi se i zadimi ispod haube, dok se komšije okupljaju oko njega dajući dijagnozu stanja. ''Ma to je crk'o sistem'', konstatira Fuke, uzima torbu sa alatom i odlazi pješke ka gradu... Tako sa tim zelenomaslinastim Golfom počinje i završava priča. Ona u kojoj se prepoznaje duša Sarajeva, grada u kojem se u amidžinoj avliji uvijek može zasjesti, nešto pojesti, popiti, zapjevati i voljeti...       

BIHAMK

Povezane novosti

Vraćam se majci u Bosnu

Vraćam se majci u Bosnu

Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.

Rast i propast

Rast i propast

Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...

Možda bi vas zanimalo