Tim naučnika koji je tokom juna i jula istraživao gornji tok Neretve, objavio je stručni izvještaj, kojim je poprilično obradovana javnost. Pronađeni su dokazi o postojanju nadaleko poznatih velikih mesoždera (medvjed, vuk, divlja mačka, ris) zaštićenih vodozemaca, endemskih vodnih insekata, beskičmenjaka, velikog broja raznolikih vrsta ptica i šišmiša, te potencijalno još neopisanih podzemnih rakova. To ukazuje na netaknutost poplavne ravni priobalnih šuma. Rijeka Neretva je posljednje utočište ugrožene mekousne pastrmke. Priroda je na spomenutim lokacijama u netaknutom, ili skoro netaknutom stanju. Za samo obilje određenih vrsta ili grupa vrsta mnogi naučnici su rekli da takvo nešto nisu nikada vidjeli, ili su barem rijetko viđali na evropskom kontinentu. Riječju Neretva je raj na zemlji.
Tim naučnika postavio je sebi dva cilja: prikupiti podatke o vodenom i kopnenom biodiverzitetu Neretve i pritoka i procijeniti potencijalne uticaje izgradnje hidroelektrana sa naglaskom na uticaj na ugrožene tipove staništa i zaštićene vrste.
Istraživači su se iz prve ruke uvjerili koliko intenzivno ljudi koriste prirodne ljepote ove rijeke i uživaju u njima vikendom, kada stotine turista, zaljubljenika u prirodu, čamcima posjećuju kanjon na području Konjica. Rijeka Neretva je, navodi se u izvještaju, zaista, stanište raznolikog biodiverziteta. Činjenica da se sve navedeno nalazi u toj jednoj riječnoj dolini naglašavanje njenu izuzetnu vrijednost i poziva na zaštitu i očuvanje ovog ekosistema u cjelini.
Kako klimatske promjene i požari postaju sve veći i češći, a nasrtaji na prirodna dobra radi sticanja dobiti okrutniji, iz ovog izvještaja nameće se samo jedan zahtjev. Ovu i još mnogo sličnih oaza i prirodnih riznica treba zaštititi po svaku cijenu: ako ne može zakonima može na drugi način – sopstvenim tijelima kao što su to neki u BiH već činili.
Na priču o prirodnoj riznici Neretve nadovezuje se i ona o Prenju. Kamo sreće da su i njega naučnici temeljito istražili što bi bilo važno u donošenju odluke o izgradnji tunela na trasi Koridora 5c. Dok finansijer radova traži izvođača, Prenj je već proplakao. Od ekstremnih temperatura i tome pridodate topline vazduha što ga je vjetar donio sa opožarenih krajeva na njemu se kao nikad do sada istopila i posljednja grudva snijega. Šta će se s Prenjem i prirodom u njegovom okruženju dogoditi kada moćni kompresori počnu da ga buše i iznutra ruše, niko ne zna. Te rane osjetit će generacije koje sada rastu.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...