Učestvujući na 20. Lošinjskim danima bioetike, ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. Igor Čatić govorio je o informacijskom otpadu kao zastrašujućoj opasnosti za čovječanstvo. Naime, godišnje se proizvede oko 50 miliona tona elektroničkog otpada što je jednako izbacivanju 1.000 prenosnih računala svake sekunde. Na nekim mjestima količina e-otpada rast će i 500 posto u godinama koje dolaze. Na pitanje zašto elektronički otpad postaje sve veći problem njegov odgovor je da ''sadrži izuzetno otrovne kemikalije, uključujući: olovo, kadmij, dioksine, furane, arsene, živu, krom, vinil-klorid, berilij...''. Zdravstveni učinci elektroničkog otpada su urođene mane, oštećenje središnjeg i perifernog živčanog sistema, iskrivljen sastav krvi, oštećena pluća, jetra i bubrezi te u najgorem slučaju smrt.
Mnogo otpada šalje se u Aziju ili Afriku na ''recikliranje''. Profesor Čatić upozorava da je to samo jednostavan i jeftin način da se riješimo ogromnih količina e-otpada kojeg stvaramo. U zemljama Azije mnogo toga jednostavno se spaljuje, a što često rade djeca. Ta djeca – radnici u reciklažnim dvorištima izložena su čak i većem riziku od oštećenja zdravlja nego odrasli. E-otpad izuzetno zagađuje. Tlo kineskog odlagališta e-otpada ''Guiyu'' bilježi neke od najvećih svjetskih koncentracija dioksina i teških metala. Voda je sadržavala olovo 2.400 puta više od sigurnih nivoa. A upravo ovdje radi mnogo djece.
Mnogi tragaju za rješenjem ovog problema a prema saznanju citiranog profesora u tome je najdalje otišla laboratorija Sveučilišta Rice koja otpadnu plastiku pretvara u efikasan sorbent ugljičnog dioksida za potrebe industrije. Povezavši ove i još niz drugih činjenica profesor Čatić je zastrašujuće zaključio: ''Netko svjesno plaća ogromne sume novca da neke skupine ljudi koje se bave zaštitom okoliša napadaju nekoliko plastičnih proizvoda pod općim nazivom plastika. Da sakriju puno ozbiljnije uzročnike klimatskih promjena.''
Na spomenutim Lošinjskim danima bioetike održanim u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva, te grada Mali Lošinj prezentirano je 114 naučnih radova. Nije zastrašujuća po život čovjeka, njegovo zdravlje i budućnost bilo samo saznanja dr. Igora Čatića već i nekoliko drugih autora poput dr. Orhana Jašića, dr. Zorice Kaluđerović, dr. Marka Kosa, dr. Ivane Vinković Vrćek...
Povezane novosti
Život su penali
U očekivanju nastupa na Svjetskom prvenstvu, naš se saradnik prisjeća kako je njegov život tekao paralelno s fudbalskim događajima: od jarkog sunca Verone, preko Firenze, do pakla Cardiffa i Zenice.
Zakon Drine
Slučaj iz Goražda pokazuje koliko je teško uskladiti razvoj i zaštitu okoliša. Ključ ostaje u poštivanju zakona i odgovornom upravljanju projektima.
Moć kazne
Uprkos apelima i kampanjama, vozači i dalje ne odustaju od mobitela za volanom, često i pred očima policije. Rješenje se nameće samo po sebi – više kazni, više kontrole i manje tolerancije na opasnu neodgovornost.
