I bonton i ZOBS su jasni: prvo izlazak pa onda ulazak

Ako neko misli da nije riječ o jednom od najlogičnijih pravila u Univerzumu, neka samo proba zamisliti bolje pravilo koje bi moglo funkcionisati u slučaju izlaska i ulaska u WC u kafiću koji je obično dimenzija metar sa metar. Naravno, dobar dio našeg naroda nije podučen ovom pravilu pa su zato česte situacije beskrajno dugih „izvolite – ne, izvolite vi“ i „poslije vas – ne, ne, poslije vas“ natezanja na vratima.

Istu stvar imamo i u saobraćaju, pa je tako zakonodavac bio prinuđen da u Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (ZOBS) stavi član 54., koji kaže da "Vozač kojem je svjetlosnim saobraćajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu ne smije da uđe vozilom u raskrsnicu ako je gustina saobraćaja takva da on vozilo očigledno mora da zaustavi u raskrsnici i na taj način, pri promjeni svjetlosnog znaka, ometa ili onemogući saobraćaj vozila koja dolaze sa bočnih kolovoza." Dakle, zakonski nije dozvoljeno ući vozilom u raskrsnicu ako je izvjesno kako će iz nje neće moći izići na vrijeme.

Ovo je prema istom Zakonu i kažnjivo, budući da se prekršaj iz člana 54. kažnjava po članu 239. stav (1) tačke 11) sa novčanom kaznom od 30 KM. No, to ne sprečava vozače da slijede naš balkanski „prvo-ja-a-onda-svi-drugi“ mentalitet, te da jednostavno rečeno „zaglavljivanje u raskrsnicama“ bude jedan od najvećih uzroka gužvi u svim većim gradovima naše zemlje. 

Silma Muminović iz Sektora za organizaciju pomoći na cesti, preventivu, obrazovanje i inovativnost BiHAMK-a kaže kako je ovaj problem jednim dijelom rezultat nepostojanja centara za upravljanje saobraćajem, neusaglašenog protoka na semaforiziranim raskrsnicama, ali najvećim dijelom je ipak stvar loše procjene vozača, kao i saobraćajne (ne)kulture i bahatosti. „Smatram da će se ovaj problem u Kantonu Sarajevo regulisati i smanjiti novim projektom Ministarstva saobraćaja i to adaptivnim upravljanjem saobraćajem“, kaže stručnjakinja o prvom nivou problema vozača koji vozilima blokiraju raskrsnice.

Što se drugog nivoa tiče, onog koji se tiče saobraćajne (ne)kulture i bahatosti vozača, nameće se zaključak da bi kažnjavanje moglo dati rezultate. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kažu da su u tekućoj godini zbog spomenutog prekršaja po članu 54. ZOBS-a sankcionisali (svega, op.a.) osam vozača. Jasno je da je izrečenih kazni za ovaj prekršaj trebalo biti daleko više ali iz sarajevske policije naglašavaju kako su posvećeni preventivnim mjerama i ubrzavanju saobraćaja fizičkom regulacijom, naročito u jutarnjim i popodnevnim satima kada su gužve najveće.

Uistinu, nije teško pretpostaviti kako bi kažnjavanje zaglavljenih vozača dovelo do još većih gužvi i da je daleko razumnije i korisnije policajce iskoristiti za ubrzavanje saobraćaja fizičkom regulacijom. Stoga i iz MUP KS navode kako na ovaj način žele smanjiti mogućnost činjenja vrste prekršaja o kojoj govorimo. Ipak, kažu kako su, osim preventivnog djelovanja, predložili izmjenu kaznene odredbe ZOBS-a za prekršaj iz člana 54. i povećanje sadašnjeg iznosa kazne od 30 KM na 100 KM.

Iz Sektora za organizaciju pomoći na cesti, preventivu, obrazovanje i inovativnost BiHAMK-a objašnjavaju da se problem gužvi u svim većim gradovima u BiH povećava iz dana u dan usljed loše infrastrukture i izrazitog povećanja broja motornih vozila. „Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu broj motornih vozila u odnosu na deset godina prije povećao se za cca. 8%, a najveće povećanje je uvijek u Kantonu Sarajevo, zatim u Tuzlanskom kantonu, pa Zeničko-dobojskom i drugima“, navodi Silma Muminović.

Djelovali na svakodnevnu pojavu „zaglavljenih vozila“ i blokiranih raskrsnica preventivno ili kazneno, činjenica je da sveobuhvatnog rješavanja problema čestih saobraćajnih kolapsa nema bez mjera koje bi smanjile ukupan broj vozila na ulicama. S obzirom na to kako se ovi kolapsi redovno dešavaju u uobičajeno vrijeme dolaska na posao i odlaska sa posla, u  BiHAMK-u kao najbolje rješenje vide usmjeravanje građana na korištenje alternativnih sredstava prijevoza poput javnog prijevoza, bicikala (kada vremenski uvjeti to dopuštaju) ili carpoolinga, odnosno zajedničke vožnje i dijeljenja istog automobila. Uz rasterećenje saobraćaja, ovakvo ponašanje bi dovelo i do smanjenja zagađenosti, kao i do smanjenja ovisnosti o privatnim motornim vozilima.

No, u svakom slučaju, dok smo zahvalni policiji za preventivno djelovanje, dok čekamo oštrije kazne za nesavjesne vozače koji bespotrebno doprinose nastanku gužvi, i dok se nadamo poboljšanjima javnog prijevoza i promjenama u navikama i saobraćajnoj kulturi, ne preostaje nam ništa drugo nego bar da upregnemo zdrav razum i poslušamo šta kažu one dvije zbirke pravila ponašanja. A i bonton i ZOBS se slažu – prvo izlazak pa onda ulazak. Sve osim toga je ili zastoj ili gužva, bilo da je riječ o toaletu u kafiću ili raskrsnici u gradu.