Godina radova i novih kilometara

Ističe još jedna godina. Kako to običaji nalažu u ovakvim prilikama običaj je nešto o njoj kazati baš kao i o onoj što dolazi kako bi se u neko doba moglo napraviti poređenje je li prethodna bila bolja od naredne ili je obratno. Iz tih poređenja moguće je donositi zaključke o učinkovitosti vlasti, provođenju propisa, realizaciji planova... Ako ćemo u oblasti saobraćaja, posebno cestovnog, 2022. godinu pamtiti po dobrim rezultatima, onda su to otvaranje ceste Stolac – Neum u dužini 36,47 km, te dionice autoceste od 6,9 km Tarčin – Bradina u Federacji BiH i 6,1 km od Jahovca do Rudanke u Republici Srpskoj. Tome još dodajemo i impozantnu dinamiku radova  na trasi autoputa dolinom rijeke Bosne sa stotinjak građevinskih mašina i kamiona i povećim brojem radnika.

Za Federaciju BiH od posebne važnosti je potpisivanje ugovora o izgradnji brze ceste od Prače do Goražda u dužini od 18,4 kilometra i nedavna odluka Vlade o proglašenju šest cestovnih pravaca od javnog interesa za ovaj entitet. Riječ je o izgradnji autoceste na Koridoru 5c, dionice tunel Prenj – Mostar Sjever, u dužini od 12,2 km, Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj – Stolac, u dužini od 23,25 km, te autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča, dužine 30,7 km. Javni interes je utvrđen i za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionice Turbe – Jajce, u dužini od 12,5 km, kao i dionice Nević polje – Turbe, u dužini od 12,5 km, te brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, u dužini od 47 km. Sada je mnogo izvjesnije da će se već s  proljeće 2023.godine građevinske ekipe pojaviti i na nekim od ovih pravaca kao što su to već učinili na vratima tunela kroz Prenj.

Uz početak izgradnje tog tunela podsjećam na to da su prije desetak godina potpuno nezavisni domaći i strani stručnjaci predlagali trasu koja zaobilazi tu planinu imajući u vidu njene geološke, hidrološke, ekološke... vrijednosti. Vlast ih nije poslušala. Izgradnja tunela donijet će i probleme Hercegovini u to sam siguran nakon što sam slušao njihova javna izlaganja u Konjicu, Jablanici, Mostaru i isčitao desetine stranica što su ih o tome ispisali spomenuti stručnjaci.

Na ispraćaju 2022.godine valja se prisjetiti i onoga što se događalo na već izgrađenim saobraćajnicama, posebno udesa/nezgoda, nesreća, tragedija. Katastrofa srećom nije bilo. No teško je zaboraviti da je samo na području Hercegovine u kratkom vremenskom periodu u tri nesreće smrtno stradalo sedam osoba, među njima devetogodišnje dijete i troje mladih! Za podrobniju analizu trebalo bi imati ukupne statističke podatke za 12 mjeseci što će biti dostupno tek u januaru 2023. godine. Zaključak na bazi prisjećanja sličnih ovom svodi se na to da smo po broju smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama stravično opasna zemlja. U Evropi je taj broj 51 na milion stanovnika, a u BiH 70. A hoćemo u Evropu!