Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, poslodavci, sindikati, mediji... potrošili su mnogo energije obrazlažući i osporavajući odluku o utvrđivanju iznosa minimalne plate od 1.000 konvertibilnih maraka. Rasprava je bila široka i žestoka, a u njoj su javno učestvovali i oni koji o ovoj čisto ekonomskoj temi nemaju pojma niti im je u opisu posla. Takvim je bilo važno da se pojave pred kamerama, mikrofonima, printanim medijima, portalima i prospu pamet od koje onaj što ih sluša ima osjećaj vrtoglavice.
Problem s hiljadarkom najbolje su sagledali i razumno rješenje ponudili umirovljeni profesor ekonomije dr. Ante Domazet, njegove kolege prof. dr. Vjekoslav Domljan i dr. Zlatko Lagumdžija. Vlada njihovo mišljenje nije uvažila u mjeri u kojoj se to moglo prihvatiti nego je prihvatila rješenje koje je kreirala osluškujući šta su o tome kazali socijalni partneri. Je li uradila dobro ili loše vrlo brzo će se vidjeti. Moguće da će se desiti isto ono što se dogodilo s uvođenjem neradne nedjelje u trgovinama. Nakon samo jedne sedmice primjene neki gradovi/opštine ukinuli su tu odluku.
Osim s problemima u nagrađivanju, privrednici će se u ovoj godini oštrije suočiti s nedostatkom radne snage i povećanjem troškova poslovanja. Globalni procesi, klimatske promjene, moguće i nedostatak nekih sirovina dodatno će negativno uticati na poslovni ambijent a posebno na investicije. One su za Bosnu i Hercegovinu ključni faktor ekonomske i društvene stabilnosti. Iz tog razloga već na početku ove godine ohrabruju vijesti poput investicija u nove proizvodne kapacitete u Brčkom i Cazinu (gdje će biti zaposleno 300 radnika) te nekoliko novih solarnih elektrana u Hercegovine. Ako se rezonuje shodno narodnoj izreci da se ''po jutru dan poznaje'' ipak nismo loše zakoračili u 2025.godinu!
Povezane novosti
Žuta linija
Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...
Dionica Vranduk – Ponirak bi u prometu mogla biti do kraja juna 2026.
Riječ je o poddionici dugoj 5,1 kilometar za čiju gradnju je ugovor potpisan 15. maja 2019. godine
Carinski sporazumi i autoindustrija: Da li jedino Kina zna u kojem pravcu vozi?
U sjeni aktuelnih pregovora i dogovora, kao i interpretacija o tome ko je na gubitku, skreće se pažnja sa zajedničke realne prijetnje automobilskim industrijama i Japana, EU i SAD. Naravno, riječ je o Kini, čiji proizvođači kvalitetom sustižu konkurenciju.
