Stišala se euforija u vezi sa donošenjem seta energetskih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega je na priključenje u distributivbi sistem čekalo oko stotinu novih solarnih elektrana. Bez obzira nas to što su zakoni službeno objavljeni, i u pravnom smislu riječi njihova primjena ozvaničena, čekanje će se ipak odužiti. Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme – CIGRE, Edhem Bičakčić, podsjeća na to da je za praktičnu primjenu novih zakona potrebno donijeti pedesetak uredbi i odluka, pri čemu je za neke krajnji rok 12 mjeseci. To investitore stavlja u nimalo ugodnu situaciju i sasvim je sigurno da će biti potreban novi pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da ubrzaju ''proizvodnju'' potrebnih papira.
Investiranje u energetski sektor, odnosno proizvodnju nezagađujuće energije, Bosni i Hercegovini već izvjesno vrijeme daje imidž zemlje ozbiljno posvećene energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji. To su potvrdili i međunarodni zvaničnici učestvujući na nekoliko energetskih samita održanih proteklih mjeseci. Bosna i Hercegovina uspješno prevazilazi predrasude o digitalizaciji i uvođenju robota ne samo u industrijski proces proizvodnje, već i u pružanje usluga poput čovjekolikog stroja koji poslužuje goste u jednom derventskom kafiću. Radnici međutim još strijepe od mogućeg otkaza u namjeri poslodavca da uvođenjem pametnih strojeva smanji fizičko učešće čovjeka u proizvodnom procesu, a njih izbaci na ulicu.
Proces digitalizacije odvija se uz snažnu podršku što je malim i srednjim preduzećima daju društvene zajednice, međunarodni faktori, banke, lokalne zajednice i investitori. Ostvareni rezultati prema riječima Ahmeda Egrlića, dopredsjednika Vanjskotrgovinske komiore BiH, u najvećoj mjeri već prevazilaze prvobitna očekivanja. Na skupu posvećenom strateškoj viziji digitalizacije u BiH i povezivanju malih i srednjih kompanija sa provajderima digitalnih usluga i ključnim donosiocima odluka spomenut je primjer kompanije GAT iz Sanskog Mosta čije je poslovanje potpuno bazirano na novim alatima – digitalnim tehnologijama, pa je zahvaljujući tome izvoz povećala za 103 posto, prihod za 90 procenta, zaposlenost sa 80 na 120 radnika, a njihove plate za 47 posto. Svaka vam čast, roboti!
Povezane novosti
Enesova Volga
Priča o komadu sovjetskog prestiža koji je završio među hercegovačkim kamenjem, gdje se humor čuvao kao lijek, a šale skrivale male istine o životu koji danas živi samo u sjećanjima.
Jensen FF: Genije kojeg tržište nije moglo razumjeti
Danas se model FF smatra jednim od najvažnijih tehnoloških pionira u historiji automobilske industrije. To je dokaz da inovacija sama po sebi ne garantuje uspjeh i da se automobil jednostavno može roditi prerano.
Dječaci koji sanjaju velike snove
Na karting stazama širom Evrope prve krugove već prave dječaci koji sanjaju velike snove. Među njima su i mladi vozači s licencom BiH – Ali Ismail i Andrej Simanić, čiji bi put mogao biti početak nove bh. automobilske priče.
