Stišala se euforija u vezi sa donošenjem seta energetskih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega je na priključenje u distributivbi sistem čekalo oko stotinu novih solarnih elektrana. Bez obzira nas to što su zakoni službeno objavljeni, i u pravnom smislu riječi njihova primjena ozvaničena, čekanje će se ipak odužiti. Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme – CIGRE, Edhem Bičakčić, podsjeća na to da je za praktičnu primjenu novih zakona potrebno donijeti pedesetak uredbi i odluka, pri čemu je za neke krajnji rok 12 mjeseci. To investitore stavlja u nimalo ugodnu situaciju i sasvim je sigurno da će biti potreban novi pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da ubrzaju ''proizvodnju'' potrebnih papira.
Investiranje u energetski sektor, odnosno proizvodnju nezagađujuće energije, Bosni i Hercegovini već izvjesno vrijeme daje imidž zemlje ozbiljno posvećene energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji. To su potvrdili i međunarodni zvaničnici učestvujući na nekoliko energetskih samita održanih proteklih mjeseci. Bosna i Hercegovina uspješno prevazilazi predrasude o digitalizaciji i uvođenju robota ne samo u industrijski proces proizvodnje, već i u pružanje usluga poput čovjekolikog stroja koji poslužuje goste u jednom derventskom kafiću. Radnici međutim još strijepe od mogućeg otkaza u namjeri poslodavca da uvođenjem pametnih strojeva smanji fizičko učešće čovjeka u proizvodnom procesu, a njih izbaci na ulicu.
Proces digitalizacije odvija se uz snažnu podršku što je malim i srednjim preduzećima daju društvene zajednice, međunarodni faktori, banke, lokalne zajednice i investitori. Ostvareni rezultati prema riječima Ahmeda Egrlića, dopredsjednika Vanjskotrgovinske komiore BiH, u najvećoj mjeri već prevazilaze prvobitna očekivanja. Na skupu posvećenom strateškoj viziji digitalizacije u BiH i povezivanju malih i srednjih kompanija sa provajderima digitalnih usluga i ključnim donosiocima odluka spomenut je primjer kompanije GAT iz Sanskog Mosta čije je poslovanje potpuno bazirano na novim alatima – digitalnim tehnologijama, pa je zahvaljujući tome izvoz povećala za 103 posto, prihod za 90 procenta, zaposlenost sa 80 na 120 radnika, a njihove plate za 47 posto. Svaka vam čast, roboti!
Povezane novosti
Žuta linija
Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...
Dionica Vranduk – Ponirak bi u prometu mogla biti do kraja juna 2026.
Riječ je o poddionici dugoj 5,1 kilometar za čiju gradnju je ugovor potpisan 15. maja 2019. godine
Carinski sporazumi i autoindustrija: Da li jedino Kina zna u kojem pravcu vozi?
U sjeni aktuelnih pregovora i dogovora, kao i interpretacija o tome ko je na gubitku, skreće se pažnja sa zajedničke realne prijetnje automobilskim industrijama i Japana, EU i SAD. Naravno, riječ je o Kini, čiji proizvođači kvalitetom sustižu konkurenciju.
