Pažnju javnosti posljednjih sedmica privlače učestali tekstovi o nesagledivim posljedicama po prirodu nakon što u pogon budu puštene hidroelektrane u sistemu Donji horizonti u istočnoj Hercegovini i Buk Bijela na Drini. Istovremeno, strah za sudbinu Neretve javno iskazuju i mostarski ekolozi.
Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska. Tamošnja ministrica okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pokrenula je, zbog projekta Gornji horizonti, službeni postupak prema sekretarijatu Evropske konvencije, upozoravajući da u procesima planiranja i izgradnje ovih objekata nisu poštovana sva pravila sudjelovanja zainteresovanih država, što po njih može imati negativne posljedice. “Ne možemo zabraniti takve projekte, ali možemo tražiti odgovore na sva pitanja koja nas tim povodom interesuju”, napisala je ministrica.
Doza zabrinutosti stiže i iz Dubrovnika, jer bi izgradnja elektrana mogla ugroziti dotok slatke vode u dolini Neretve. Uz neizbježne klimatske promjene, to predstavlja dodatnu teškoću. U konačnici prijeti opasnost i za poljoprivrednu proizvodnju, koja ovdje nije beznačajna.
Ovi i brojni drugi aktuelni događaji u oblasti zaštite životne sredine svojevrstan su uvod u obilježavanje 21. marta – Svjetskog dana šuma, 22. marta – Svjetskog dana voda i 23. marta – Svjetskog dana meteorologije. To su prilike da se, ako to već nismo odlučno učinili u spomenutim slučajevima, još masovnije i organizovanije pokrenu aktivnosti na zaštiti ključnih faktora života i spriječe novi nasrtaji na prirodne resurse.
Širom Bosne i Hercegovine razasuta su brojna gradilišta saobraćajnica, mreža infrastrukturnih sistema, energetskih objekata, industrijskih parkova i stambenih naselja. Sve su to lokacije mogućih zakonom zabranjenih aktivnosti i potencijalni izvori zagađenja životne sredine. Jedinstvena karta na kojoj bi takve lokacije bile ucrtane mogla bi biti značajan alat u daljim nastojanjima ekoloških organizacija i malobrojnih stručnih, prije svega kontrolnih institucija, da se mogući problemi na vrijeme otkriju i eliminišu.
Karakteristika obilježavanja spomenutih martovskih datuma jeste to što se kroz aktivnosti u školama u fokus stavljaju djeca. Ovog puta akteri bi, u mnogo većem broju nego do sada, trebalo da budu stariji – oni koji imaju porodicu, djecu, životnu viziju i nagon da se angažuju u interesu očuvanja čiste vode, zdravih i gustih šuma te ublažavanja klimatskih promjena. S razlogom, jer sve je u njihovim rukama.
Povezane novosti
Kućica na raskršću
Kao mjeru povećane bezbjednosti na marindvorskom raskršću trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja će i vozače i pješake opominjati na krajnji oprez.
Ramazan za volanom: Kako pobijediti akšamske špice
Mjesec ramazana donosi promjenu životnog ritma koja se prenosi i u saobraćaj. Član BiHAMK-a i profesor islamskih nauka Dženan Handžić poručuje vozačima da vode računa o stanju svoga organizma i da u saobraćaju pokažu vrline strpljenja i solidarnosti.
Robert Duvall: Kauboj staze
Od “Kuma” i “Apokalipse danas” do “Dana groma” – Duvall je ostavio glumački trag, vječan baš kao i zvuk motora na stazi.
