Pažnju javnosti posljednjih sedmica privlače učestali tekstovi o nesagledivim posljedicama po prirodu nakon što u pogon budu puštene hidroelektrane u sistemu Donji horizonti u istočnoj Hercegovini i Buk Bijela na Drini. Istovremeno, strah za sudbinu Neretve javno iskazuju i mostarski ekolozi.
Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska. Tamošnja ministrica okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pokrenula je, zbog projekta Gornji horizonti, službeni postupak prema sekretarijatu Evropske konvencije, upozoravajući da u procesima planiranja i izgradnje ovih objekata nisu poštovana sva pravila sudjelovanja zainteresovanih država, što po njih može imati negativne posljedice. “Ne možemo zabraniti takve projekte, ali možemo tražiti odgovore na sva pitanja koja nas tim povodom interesuju”, napisala je ministrica.
Doza zabrinutosti stiže i iz Dubrovnika, jer bi izgradnja elektrana mogla ugroziti dotok slatke vode u dolini Neretve. Uz neizbježne klimatske promjene, to predstavlja dodatnu teškoću. U konačnici prijeti opasnost i za poljoprivrednu proizvodnju, koja ovdje nije beznačajna.
Ovi i brojni drugi aktuelni događaji u oblasti zaštite životne sredine svojevrstan su uvod u obilježavanje 21. marta – Svjetskog dana šuma, 22. marta – Svjetskog dana voda i 23. marta – Svjetskog dana meteorologije. To su prilike da se, ako to već nismo odlučno učinili u spomenutim slučajevima, još masovnije i organizovanije pokrenu aktivnosti na zaštiti ključnih faktora života i spriječe novi nasrtaji na prirodne resurse.
Širom Bosne i Hercegovine razasuta su brojna gradilišta saobraćajnica, mreža infrastrukturnih sistema, energetskih objekata, industrijskih parkova i stambenih naselja. Sve su to lokacije mogućih zakonom zabranjenih aktivnosti i potencijalni izvori zagađenja životne sredine. Jedinstvena karta na kojoj bi takve lokacije bile ucrtane mogla bi biti značajan alat u daljim nastojanjima ekoloških organizacija i malobrojnih stručnih, prije svega kontrolnih institucija, da se mogući problemi na vrijeme otkriju i eliminišu.
Karakteristika obilježavanja spomenutih martovskih datuma jeste to što se kroz aktivnosti u školama u fokus stavljaju djeca. Ovog puta akteri bi, u mnogo većem broju nego do sada, trebalo da budu stariji – oni koji imaju porodicu, djecu, životnu viziju i nagon da se angažuju u interesu očuvanja čiste vode, zdravih i gustih šuma te ublažavanja klimatskih promjena. S razlogom, jer sve je u njihovim rukama.
Povezane novosti
Yugo Florida: Automobil koji je stigao u pogrešno vrijeme
A možda je upravo zato Florida ostala toliko ničija – automobil koji nije stigao tamo gdje je krenuo, baš kao ni zemlja koja ga je stvorila.
Srbija nakon promjene: Aferim, i kako dalje!?
Naš saradnik u autorskom osvrtu piše o političkoj stvarnosti u Srbiji i pitanjima koja ostaju otvorena nakon izbora, uz osvrt na simboliku pjesama koje prate društvene promjene i otkrivaju slojeve kolektivnog pamćenja.
Sarajevo 2045: Po burek letećim autom
U Sarajevu 2045. god. leteći automobili, zračni kružni tokovi i trolejbusi bez žica trebali su riješiti saobraćajne probleme. Ali kad treba otići po burek, parkirati pred pekarom ili pronaći krivca za gužvu, budućnost ne izgleda mnogo drugačije.
