Via Dinarica: Put u planinsku magiju
Dinarske Alpe su – za one koji ne mogu odoljeti pozivu Majke Prirode – možda najbolja čuvana tajna Evrope. Via Dinarica kroz veličanstvene planine povezuje sedam zemalja u svjetskoj avanturističkoj ruti, a BiH je samo srce te magije.
Via Dinarica je novouspostavljena svjetska turistička staza koja se na velikoj razdaljini proteže cijelom dužinom Dinarskih Alpa, od Slovenije do Albanije. Na Via Dinarici postoje tri staze – Bijela, Zelena i Plava – sve su povezane stazama za planinarenje, za biciklizam, kao i sa raftingom svjetske klase, nudeći mnoštvo avanturističkih okusa za one koji traže adrenalinsko iskustvo, kao i za ljubitelje prirode. Dok se Zelena i Plava staza još uvijek razvijaju, Bijela staza koja slijedi najvišu kičmu Dinarida, i kojom se putuje kroz veliki dio zapadnog Balkana, već je operativna. Prirodna čuda koja se nalaze na Via Dinarici su neka od najrazličitijih, najljepših i najneistraženijih u Evropi.
Svjetski top
Dinarske Alpe su – za one koji ne mogu odoljeti pozivu Majke Prirode – možda najbolje čuvana tajna Evrope. Via Dinarica kroz veličanstvene planine povezuje sedam zemalja u svjetskoj avanturističkoj ruti, koju je National Geographic Traveler proglasio najboljom u svijetu u 2017. godini. Na ovoj ruti postoje stotine divljih rijeka kristalno čistih tirkiznih nijansi, sa dramatičnim, kamenitim kanjonima i bezbrojnim kraškim pećinama, kao i najvećim kraškim poljima na svijetu. Dinarske Alpe preko kojih ide ova ruta, protežu se preko zapadnog Balkana, na kojima su izazovni usponi, sa hrapavim vrhovima, sa kojih se pružaju epski pogledi. Tu su i slike blago valovitih brežuljaka sa pašnjacima, ispunjenih poljskim cvijećem, dok se planine lagano gube na sjevernoj strani horizonta. Bez daha ostavljaju i planinski kraški divovi koji, ustvari, izviru iz dubina Jadranskog mora, uzdižući se preko obale, dok se njihove stjenovite bijelosive litice oslikavaju u kristalno čistom moru, kao nigdje u kontinentalnoj Evropi.
Krećući sa obale, možete putovati kroz klasični mediteranski ambijent okupan suncem, vinogradima i voćnjacima, kao i gustim borovim šumama dalje ka sjeveru, što pruža fantastičan užitak u raznolikosti ekosistema. Na Via Dinarici se također sjajno prepliću i različite kulture na očaravajući način. Na planinama, ma koliko su daleko od ''civilizacije'', avantura je zagarantovana, a za lokalce ćete biti prijateljski toplo i srdačno dobrodošli. Razne vojske koje su prolazile ovim područjem često su zaobilazile nepristupačne planine, ali Via Dinarica će vas pješačkim stazama voditi pravo u srce njihove magije. Jedna od najznačajnijih vrijednosti Via Dinarice – što je izdvaja od ostalih mega staza – jest rijedak pogled na drevne kulture koje su preživjele mnogostruke testove vremena.
Niko kao BiH
Ogroman dio Via Dinarice proteže se kroz različite krajolike Bosne i Hercegovine, uključujući karakteristična kraška polja, stjenovite planine, bujne doline, prašume, kristalno čiste rijeke i zelena planinska jezera. Dinarski planinski lanac je prirodna granica između mediteranske i kontinentalne klime, a BiH obuhvaća više od obje klime nego bilo koja druga zemlja duž Via Dinarice. Ovdje se vruće jadranske temperature sukobljavaju sa ponekad teškim alpskim, stvarajući jedan od najraznovrsnijih i jedinstvenih ekosustava u cijeloj Evropi – samo u centralnim planinama Hercegovine postoje preko 32 endemske vrste flore i faune. Od krševitih vrhova i zelenih brežuljaka sjeverne i središnje Bosne do sušne mediteranske Hercegovine, ova mala zemlja nudi fascinantni niz klimatskih područja, kultura, vegetacije, slivova i divljih životinja više nego bilo koja druga zemlja u jugoistočnoj Evropi.
Zelena glava, Prenj - foto Elma Okić
Upravo iz ove prirodne blagodati evoluirala je bogata kulturna baština Bosne i Hercegovine. Kreativno i održivo oslanjanje na prirodne, lokalne proizvode je tradicija koja je izdržala test vremena i još uvijek se može vidjeti u cijeloj zemlji, posebno u planinskim zajednicama, što putnici na stazi Via Dinarica mogu istraživati. Ovi običaji izvanredno se odlikuju u lokalnoj kulinarskoj kulturi, što od planinskih biljaka koje se skupljaju kako bi se napravili čajevi, kao i rakija i prirodnih lijekova, pa do poznatih gljiva od kojih se prave umaci i variva, te suhog mesa i organskih sireva, kajmaka i šumskih plodova. Na putu vas prati gostoprimstvo, što predstavlja ugodnu, rustikalnu i kreativnu planinsku kulturu koja je nastala iz ovog okruženja, povezujući čovjeka i prirodu koji se rijetko viđaju u modernim vremenima. Dok ove planinske zajednice i dalje čuvaju neprocjenjivo autohtono znanje i naslijeđe, vidljivi su i uticaji istočnih i zapadnih kulturnih tokova koji su se slijevali u Bosnu i Hercegovinu. Dok prolazite kroz ovu zemlju na Via Dinarici, možete promatrati arheološke i kulturne ostatke moćnih carstava – da spomenemo samo rimsku, otomansku i austrougarsku – koja su se borila za ove planine, šume i rijeke.
Informacije o stazi: Bijela staza u Bosni i Hercegovini je možda najbolje označena od svih zemalja duž Via Dinarice. Sve informacije i GPS koordinate možete naći na VIA DINARICA na engleskom i lokalnom jeziku. Čitavih 350 kilometara Bijele staze imaju standardne planinske oznake, kao i znakove i informativne table Via Dinarica. Postoje neki izazovni dijelovi staze, uključujući i planinu Prenj, ali cijela staza je prohodna za planinare.
Povezane novosti
Gdje otići: 5 preporuka za 1. maj
Prvomajski praznici su pred nama, a BIHAMK daje svoje preporuke gdje otići i koje bh. destinacije posjetiti. Nismo birali one klasične. Vrijeme će, kako meteorolozi i mobilne aplikacije najavljuju, biti uglavnom lijepo i toplo, i nema razloga da ne uživamo
Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo
Nevesinjski kraj ima posebnu aromu: tu i ujesen mirišu trave, a ostaci historije vode u mitove o Suli Repcu, Mimaru Hajrudinu, udovici bega Ljubovića i Jasonu i Argonautima koji su plovili po Zalomci. Za sve je kriv jedan tajanstveni most. Ovčiji.
Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora
Pod prstima Zimomora ljeto je brojalo svoje zadnje dane. Dok se penjete uz Crvanj, pomislite da se ovdje rodio staroslavenski bog vjetra, vidite kamene ostatke pastirskih katuna i potpis jednog od najvažnijih umjetnika srednjovjekovne Bosne.