U srednjem vijeku je na mjestu Počitelja bilo administrativno-upravno središte župe Dubrava. Kao najzapadnija tačka župe, imalo je važan strateški značaj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenog grada i osnivač prigradskog naselja bio bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, 1383. godine. Srednjovjekovni grad Počitelj u povijesnim izvorima prvi put se spominje 19. februara 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V. i Fridriha III. Izgrađen je na strmoj kamenoj litici lijeve obale Neretve i proširivan je u nekoliko etapa (srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba Osmanskog carstva) od 16. do 18. vijeku.
Dugo vremena pogrešno se smatralo da je u Počitelju bilo bosansko kraljevsko brodogradilište u 14. vijeku. Čuveni drugi novi grad kojeg je Tvrtko I Kotromanić gradio 1383. u primorju zvao se Brštanik. On je pogrešno smještan kod Počitelja pa je i određena aktivnost oko Tvrtkovog brodogradilišta, a i prodaje soli, dovođena u vezu sa Počiteljem. Kasnije su historičari dokazali da je Brštanik bio dalje od Počitelja, pa je sve ostalo što se povezivalo za Počitelj ostalo bez ikakvoga osnova. Uprkos tome i danas se može pročitati u literaturi da je Počitelj zidao Tvrtko 1383., i da je tu bilo brodogradilište.
U nadolazećem periodu, a u svrhu obrane od osvajanja Turaka, Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin zajedno sa lokalnim plemstvom utvrđuje Počitelj. Veliku novčanu podršku dala je i Dubrovačka republika koje je između ostalog finansirala i izgradnju mosta preko rijeke Neretve. Turci osvajaju Počitelj 1471. godine i on je skoro postao sjedište kapetanije. Mletačkim osvajanjem Gabele 1694. godine dotadašnju ulogu pograničnog centra koje je imala Gabela preuzima Počitelj i zadržava je do 19. stoljeća.
Od važnijh građevina važno je spomenuti Hadži-Alijinu džamiju iz polovice 16.vijeka, koja dominira gradićem, zatim Šišman-Ibrahim pašinu medresu (školu) sa originalnim bakarnim kupolama.
Hadži-alijina džamija. Izvor: hercegovina.ba
Šišman-Ibrahim pašina medresa. Izvor: preporod.com
Dalje markantnu poziciju ima i Sahat kula iz 17. vijeka i hamam (kupatilo). Odmah do hamama nalazio se i han (svratište za karavane) koji je sada u fazi renoviranja, a prije je u njemu bio poznati restoran. U Gavran Kapetanovićevim kućama otvorena je 1964. godine jedna od prvih likovnih kolonija na prostoru jugoistoka Evrope.
Sahat kula. Izvor: wikipedia.com
Prema popisu iz 1991. godine, Počitelj je imao više od 600 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji. Ovdje danas zvanično boravi tek oko 13 porodica, koje čini uglavnom starija populacija. Uglavnom su to potomci prvih stanovnika ovog srednjovjekovnog grada, a među njima su i potomci porodice Dizdar koja je prije pet vijekova zasnovana unutar zidina Počitelja, a čiji je kontinuitet održan do današnjeg vremena. Inače se u Počitelju organizira turistička manifestacija 'Trešnjava nedjelja' koja se održava u prvom vikendu u šestom mjesecu.
U januaru 2003. historijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Godine 2007. podnesena je kandidatura Počitelja za Svjetsku baštinu UNESCO-a.
U Počitelj se dolazi magistralnim putem M-17 Mostar-Čapljina. Nakon ulaska u Počitelj iz pravca Mostara na litici sa lijeve strane vidjet će se Počiteljska kula koja dominira Starim gradom. Nakon prolaska kule odvajamo se lijevo na parking koji se nalazi neposredno uz magistralni put M-17 (orijentir je Sahat kula koja je tačno iznad parkinga). Sa ovoga parkinga (pješice stepenicama) kreće se u obilazak Starog grada Počitelja.
Pogledajte mapu:
Život je putovanje!
Povezane novosti
Gdje otići: 5 preporuka za 1. maj
Prvomajski praznici su pred nama, a BIHAMK daje svoje preporuke gdje otići i koje bh. destinacije posjetiti. Nismo birali one klasične. Vrijeme će, kako meteorolozi i mobilne aplikacije najavljuju, biti uglavnom lijepo i toplo, i nema razloga da ne uživamo
Ovčiji brod: Nevesinjsko kameno runo
Nevesinjski kraj ima posebnu aromu: tu i ujesen mirišu trave, a ostaci historije vode u mitove o Suli Repcu, Mimaru Hajrudinu, udovici bega Ljubovića i Jasonu i Argonautima koji su plovili po Zalomci. Za sve je kriv jedan tajanstveni most. Ovčiji.
Crvanj: Posljednji prsti ljeta ispod Zimomora
Pod prstima Zimomora ljeto je brojalo svoje zadnje dane. Dok se penjete uz Crvanj, pomislite da se ovdje rodio staroslavenski bog vjetra, vidite kamene ostatke pastirskih katuna i potpis jednog od najvažnijih umjetnika srednjovjekovne Bosne.
