Gdje otići: 5 preporuka za 1. maj

Visočica

Otkako je asfaltom spojen put od Bjelašnice, Sinanovića tačnije, pa do Bjelimića, Visočica je postala vrlo dostupna planina. Planinari uživaju u njenim čarima, a za osvajanje njenih vrhova Ljeljena (1.963), Vita (1.960) i Džamije na 1.967 metara ne treba neko veliko alpinističko iskustvo i kondiciona sprema. Od planinarskog doma Tušila u Sinanovićima kreće se markiranom stazom prem vrhu Vito. A do vrha Džamija se može penjati od nekropole stećaka (lokalitet Poljice – Dolovi), koja se nalazi na spomenutom putu, a na putu do vrha prođe se pored još jedne sjajne lokacije sa stećcima (lokalitet Veliko jezero). Mnogi idu i do bivka "Zoran Šimić", kojeg je časopis Design Boom uvrstio među top arhitektonska ostvarenja u 2020. godini.

Visočica pripada dinaridskom lancu i smatra se prirodnom granicom između Hercegovine i Bosne, a njene planinarske staze su u sklopu regionalne mreže Via Dinarica. Između rijeke Ljute, susjedne Treskavice i kanjona Rakitnice koji je dijeli od Bjelašnice, Visočica je najvećim dijelom visoravan, doduše s malo vode. U prošlosti su ljudi iz donje Hercegovine tokom ljeta ovdje dovodili stoku na ispašu, pa se smatrala poželjnom planinom, s pitomim travama i predivnim krajolicima. Do nje se može doći iz Sarajeva, spomenutim putem preko Bjelašnice, ili s juga – iz Konjica, putem koji ide preko Boračkog jezera i Bjelimića... Ko voli prirodu i nesputane krajolike, ali i pravi planinarski užitak, a da je to opet blizu i dostupno s običnim automobilom, Visočica je krasan odabir.

Stolac

Ko voli historiju i prirodu, Stolac je pravo mjesto za to. Nijedan grad na našim prostorima nema toliko historijskih i kulturnih slojeva kao ovaj biser na obalama Bregave. Sjevernjaci vole ovaj grad, posebno kada se iz maglovitog i sivog svijeta spuštaju prema jugu. Iako mu je urbano tkivo u ratu bilo uništeno, te se zbog toga još osjete brojni infrastrukturni nedostaci, duh ovog grada i njegove čaršije i dalje odolijeva i miriše mediteranskim životom. I prije nego što kročite u grad, na zapadnom ulazu dočekaju vas ''kameni spavači'' na Radimlji, najčuvenijoj našoj nekropoli. U okolini Stoca ih ima još nekoliko, iznimno vrijednih i na listi UNESCO-a, a itekako vrijedna posjete je ona u Boljunima, koja se nalazi nedaleko od nove ceste koja vodi do Neuma.

Bregava je zeleni krvotok ovog grada, a vodopadi Pjene i Provalije, posebno dok je vodostaj visok, su prave pretkomore koje vode u samo srce grada. Tu su brojni mostovi, a najpoznatija je Inat ćuprija, kojoj je neimar izgradio različite lukove, jer mu za njenu gradnju nisu isplatili obećanu naknadu, kaže legenda. Na obalama Bregave ima nekoliko restorana, a sama Čaršija s trgom i brojnim kafićima je mjesto okupljanja. Pored je i Čaršijska džamija, jedna od najvećih i najukrašenijih bosanskohercegovačkih džamija sagrađenih u 16. stoljeću. Nacionalni spomenik BiH, Vidoški grad, dostupna je tvrđava, s koje se pruža fenomenalan pogled na grad i dalje prema Vidovom polju. Na samo nekoliko kilometara od Stoca, vrlo pristojnim putem prema selu Ošanjići, dolazi se do Daorsona, ilirskog grada s kiklopskim zidinama. Užitak na ovoj gradini se mora doživjeti!

Šipovo

Ovo je prirodni raj, poprilično uspavan i za ljude koji baš ne vole klasične turističke destinacije s puno ljudi. Ovo područje između dolina rijeke Janja i Plive, itekako je zanimljivo. Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a iz Sarajeva treba voziti oko 200 km. Ovo je zemljoradnički kraj, s puno vode koja omogućava uspjeh s mnogim poljoprivrednim kulturama. Veliki dio sela su i dalje s arhaičnom arhitekturom. Iznad doline, dominiraju vrhovi planine Vitorog. Možda najvažnija srednjovjekovna baština na ovom području – ostaci tvrđave Sokograd – nalazi se šest kilometara sjeverozapadno od Šipova. Tvrđava je dostupna i postoji nekoliko prometnih znakova kada stignete u njenu blizinu u selu Baraći.

Ovo je ipak kraj više za one koji vole prirodu, a oni koji vole više kulturno-historijsko naslijeđe u blizini je susjedno Jajce. Turistički kompleks ''Pliva'' nalazi se u neposrednoj blizini izvora same rijeke, osam kilometara udaljen je od Šipova. Ovo je mjesto gdje ćete naći jezera Osmica i Đol, kao i solidne smještajne kapacitete, a tu je izvor rijeke Plive, jedno od najpopularnijih destinacija za ribolov u regiji. Nešto dalje od Šipova nalazi se izvorište rijeke Janj. Tamo ima pregršt smještajnih kapaciteta. Ako želite samo odlutati i istražiti, Šipovo je sjajno mjesto za to.

Blidinje

Jedna od onih destinacija gdje ima toliko toga za vidjeti i uživati je bez sumnje Blidinje. Zahvaljujući radu lokalnih radnika, kvaliteta turističke usluge se unaprijedila u zadnjih nekoliko godina na ovom području, pa Park prirode Blidinje i okolne zanimljivosti s pravom privlače goste iz cijelog svijeta. Na pola puta do mora, reklo bi se, ovo područje u podnožju planina Čvrsnice i Vrana, predstavlja savršeno mjesto za bijeg od stresa svakodnevnog života. Za bicikliste, planinare, za ljude koje uživaju u prirodi ili dobroj hrani, Blidinje sve ima. Ima i jezero. I stećke. I avanturisti ovdje imaju šta pronaći. Zanimljivo, da se ovo područje administrativno nalazi između tri kantona i čak pet različitih opština. Ovo područje je još 1995. proglašeno parkom prirode. Tu je evidentirano oko 1.500 različitih biljnih vrsta, od čega su više od 200 endemske, reliktne i subendemske. Park prirode Blidinje je poznat i kao najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike. Osim Blidinjskog jezera, vrijedi posjetiti Masnu Luku, šumski rezervat, a oni s planinarskim krvotokom idu na Hajdučka vrata, odakle se pruža fenomenalni pogled na grandiozni kanjon Grabovica.

Konjuh

Za stanovnike tuzlanske regije, Konjuh predstavlja pravu prirodnu oazu. A kad se spomene ova planina, mnogi se sjete kultne partizanske pjesme. Sjajna je i ona rokerska verzija grupe Bolero. Ovo nije visoka planina, njen najveći vrh – Veliki Konjuh je na 1.327 metara nadmorske visine, a ono što ga krasi jest fenomenalan greben, fantastičan za planinarenje i uživanje u krajoliku. Ispod njega su doline rijeka Krivaje, Spreče i Drinjače, a planina je puna crnogorične šume te bukve i javora. Na planini raste i rijetka i ljekovita biljka lincura (srčanik), od koje se prave narodni medikamenti za cirkulaciju. Na turu po planini moguće je krenuti iz više pravaca, a najčešće se ide s izletišta Zlaća, do kojeg se dolazi s ceste iz pravca Živinice – Banovići. Polazna tačka za planinare je u mjestu Zobik, do kojeg se može dovesti automobilom. Staza je markirana i stvarno je užitak gledati na Mali Konjuh i Zidine.

S druge strane planine, druga je zanimljivost – čuvena Muška voda. Do istoimenog turističkog kompleksa dolazi se iz pravca Kladnja, od kojeg je udaljen nekih dvadesetak minuta. Ovo je pristupačno mjesto za puno toga – odmor, izlet, druženje, šetnje i svakako za potegnuti koji ''srk'' čuvene vode, kojoj se pripisuju brojna ljekovita svojstva. Konjuh planinom vjetar šumi, bruji, i, za razliku od stiha u partizanskoj pjesmi, majsko lišće ovdje pjeva vesele pjesme.