Tunel Hranjen, korak po korak

Izgradnja tunela Hranjen na budućoj brzoj cesti Sarajevo – Goražde ponovo se zahuktava, a mašine rade punom parom, obavijestili su nas nakon novogodišnjih praznika iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH.

Ova vijest je makar na trenutak vratila osmijehe na lica običnih građana, ali i vodećih političara u Bosansko-podrinjskom kantonu koji, nažalost, ima sve manje stanovnika. A to što u Goraždu živi sve manje ljudi ima veze i sa lošom putnom komunikacijom. Nije Goražde toliko daleko od Sarajeva koliko ih ''udaljava'' loš put. Stariji čitatelji će se sjetiti da je izgradnja kvalitetne ceste između Sarajeva i Goražda bila jedno od obećanja datih odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Naravno, cilj je bio da se na ovaj način što više ljudi opredijeli za ostanak u Goraždu. Od tada do danas prošlo je 28 godina, a ni danas nije kristalno jasno kada će biti završen najvažniji infrastrukturni objekat na budućoj brzoj cesti. Neki kažu da bi tunel mogao biti završen tek do 2030. godine. Dakle, 35 godina nakon datog obećanja o kvalitetnom putu između Sarajeva i Goražda. I kada čovjek to tako gleda onda nam je sasvim jasno zašto smo tu gdje jesmo.

Negdje na pola puta

Zadnje što je potrebno u ovom tekstu je da odgovorimo na pitanje koliko će koštati brza cesta Sarajevo – Goražde i pet kilometara dugi tunel Hranjen i kada će biti izgrađena. To ne zna niko, a i oni koji su pokušali dati odgovor na ovo pitanje promašili su nakon što se ispostavilo da će gradnja tunela koštati mnogo više od prvobitnog plana, ali i potrajati.

Novi zamah nastavku gradnje tunela Hranjen dala je Vlada FBiH kada je ''dosula'' još skoro 40 miliona KM kako bi građevinska kompanija Euro-Asfalt mogla dalje raditi na ovom projektu. JP Autoceste FBiH, odnosno glavni nadzorni inžinjer projekta tunel Hranjen, Ivan Mlakić Vuković, je u prvim danima nove godine kazao da je iskopano 43 posto tunela.

''Na tunelu Hranjen, s južne strane glavne tunelske cijevi u kojoj se izvode radovi primarne podgradnje, trenutno je iskopano oko 1.600 metara, ukupno oko 2,4 kilometra glavne cijevi i 2,3 kilometra servisne cijevi'', rekao je Mlakić Vuković.

Novi ugovor koji je potpisan s Euro-Asfaltom podrazumijeva iskop i primarnu podgradu. Tim ugovorom je definisan nastavak iskopa i ugradnja primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi od oko 400 metara, te ugradnja hidroizolacije, bočnih tunelskih drenaža, sekundarne (finalne) tunelske obloge u glavnoj tunelskoj cijevi u dužini od oko 1.150 metara kao i izrada drenažnog kanala u dužini od 250 metara kojim će se podzemne vode izvesti van tunela.

Govoreći o problemima s kojima se radnici suočavaju prilikom gradnje tunela inžinjer Vuković je istaknuo da se u samom tunelu nalazi materijal koji je po težini u geološkom smislu u četvrtoj, a ponegdje i u petoj kategoriji. To konkretno znači da građevinci mogu mjesečno iskopati 60 do 70 metara glavne tunelske cijevi i to u zavisnosti na koju vrstu materijala naiđu tokom kopanja. Takve materijale, kaže Vuković je najteže podgrađivati, a to i povećava cijenu gradnje. U kakvim uslovima rade radnici koji grade tunel Hranjen dovoljno govori jedan podatak koji kaže da temperatura u servisnoj tunelskoj cijevi tokom radova temperatura iznosi od 35 pa do čak 70 stepeni, a zbog teških materijala radnici dnevno mogu iskopati tek tri do četiri metra i jedne i druge tunelske cijevi.

Važan sastanak

Tunel Hranjen se gradi u fazama, ali bukvalno. O tom problemu je ponešto rekao prije nekoliko dana i premijer BPK-a Edin Ćulov:

''Problem predstavlja što se i za svaku tranšu mora objaviti tender putem kojeg se bira novi izvođač radova. Kako smo mogli čuti, postojeći izvođač radova Euro-Asfalt koji ima ugovor do aprila 2023. godine, imat će problema ukoliko izostane finansijska podrška u smislu da neće moći zadržati kadar. Dakle, pored ovih sredstava od 50 miliona KM, mi moramo osigurati dodatna finansijska sredstva, kako bi se projekat nastavio u kontinuitetu'', rekao je premijer Ćulov.

Da je Goraždu zaista stalo da se ovaj projekat konačno završi, pokazuje i to da je formiran Odbor za praćenje realizacije projekta kako bi i vlast i građani bili stalno obavještavani i toku radova. Upravo je to bila tema sastanka goraždanskog premijera i predstavnika JP Autoceste FBiH Samira Pirića koji je u Goraždu rekao da nastavak radova do kraja ove godine zavisi od finansijskog stanja.