Građevinske mašine izlaze na tri brze ceste u Federaciji?

Nova godina se bliži i što se uradilo u staroj – uradilo se. Sve oči su uprte u 2024. godinu. Na taj način se razmišlja i kada govorimo o gradnji i obnovi cesta u Bosni i Hercegovini. A ako je vjerovati raznim obećanjima, dogodine kreće izgradnja brzih cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša na zapadu BiH, Nević Polje – Turbe u srednjoj Bosni i Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom na jugu naše zemlje. Svaka od ovih dionica su bitne i zanimljive, ali i davno ucrtane u razne planove, te srednjoročne strategije razvoja saobraćaja u Federaciji BiH. Gradovi u FBiH nisu toliko daleko jedan od drugog, ali se zbog loših saobraćajnica čine tako udaljenim i nepristupačnim.

Nisu nam ni Jadransko more i hrvatska obala toliko daleko koliko se to čini zbog loših cesta i dugog čekanja na graničnim prelazima. Upravo je i to jedan od razloga što je bitna magistralna cesta Mostar sjever – Polog u dužini od 20,3 kilometra i njen nastavak Polog – granica s Hrvatskom u dužini od oko 40,4 kilometra s dvije poddionice Polog – Polugrno i Polugrno – granica s Hrvatskom gdje bi se dogodine trebale naći građevinske mašine. Poddionica Polog – Polugrno počinje u Mostarskom blatu (1,5 kilometara) na području HNK, a završava u Zapadnohercegovačkom kantonu. Većim dijelom prolazi područje grada Široki Brijeg i općine Grude. Ova brza cesta od Mostara preko zapadne Hercegovine do Hrvatske nije bitna samo zbog turizma nego i zbog povezivanja cijele doline Neretve i spajanja s autocestom A1 (Koridor 5c) u zaleđu Dalmacije.

Radovi s druge strane granice

Paralelno s ovom, južnom dionicom brze ceste kroz FBiH i u Hrvatskoj se planira gradnja ceste Ravča – Drvenik kojom će se skratiti put do mora, tačnije do Makarske, iz pojedinih dijelova BiH. Ova cesta ide od čvora Ravča na hrvatskom autoputu A1 do trajektne luke u Drveniku na Jadranskoj magistrali i duga je 7,36 kilometara s velikim tunelom kroz planinu Rilić u dužini od 5,6 kilometara. Osim hrvatskih primorskih općina za ovaj projekat su posebno zainteresovane općine u Hercegovini, a prije svih Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Grude i Široki Brijeg.

Vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća Autoceste FBiH Denis Lasić prije nekoliko dana je govoreći o planovima ovog preduzeća za nove poslove u narednoj godini i završetku započetih poslova rekao da bi u aprilu 2024. godine konačno trebali biti završeni radovi na brzoj cesti LOT-5 petlja Vitez (izlaz iz poslovne zone Vitez) – petlja Nević Polje. Radovi se finansiraju iz budžeta FBiH.

Na drugom kraju BiH na brzoj cesti Sarajevo – Goražde informacije s terena govore da je probijeno više od 50 posto tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara tako da je i tu ostvaren određeni napredak iako je riječ o vrlo problematičnom projektu koji je trebao biti završen još u februaru prošle godine. Umjesto završetka projekta došli smo do toga da je gotovo sav novac potrošen na bušenje trećine tunelske cijevi, odnosno oko 80 miliona KM.

Pogled u Tuzlu, Brčko i Hranjen

Što se tiče ''čuvene'' autoceste Sarajevo – Beograd u toku je izrada projektne dokumentacije za dio autoceste A2 Tuzla – Brčko u dužini od 23 kilometra. Očekuje se da Brčko Distrikt usvoji prostorni plan kako bi krenuli radovi i na njegovoj teritoriji. Cestom Tuzla – Brčko biće olakšan saobraćaj iz Posavskog kantona prema Orašju, dok se na jugu dionice veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče, odnosno na Koridor 5c. Vlada FBiH je dionicu Tuzla – Brčko ranije izdvojila 134 miliona KM koji će biti upotrijebljeni za projektovanje i eksproprijaciju. Dionicu autoceste Tuzla – Brčko Vlada FBiH je proglasila projektom od javnog interesa, a bitna je i jer će povezati luku Brčko s međunarodnim aerodromom Tuzla.

Itekako je potrebna i zanimljiva brza cesta na zapadu BiH Bihać – Cazin – Velika Kladuša, čiji je projekat predstavljen još u septembru prošle godine kada je na Međunarodnom sajmu ekologije u Bihaću na prezentaciji idejnog projekta ceste rečeno da se njim ostvaruje ušteda od 500 miliona KM, a cesta ''krati'' za dva kilometra. Problem je riješen izbjegavanjem naseljenih mjesta i poslovnih zona i izborom trase s manjim brojem mostova i tunela. No, ovdje jedini ''problem'' može biti što je i za ovu dionicu ceste prošle godine rečeno da bi gradnja trebala krenuti naredne što se naravno nije dogodilo.

Nadamo se da će barem neke od pomenutih dionica brzih cesta dogodine biti poprište velikih radova i da ćemo moći detaljnije izvještavati o njihovom napretku.