Autorski tekstovi

Klanfe, Ferrari i 19 posto muškosti

Od Magnumovih havajskih avantura i Miše Kovača do BIHAMK-ove akcije: brkovi su nekada bili simbol muške harizme, a danas mogu biti i povod za ozbiljniju priču o zdravlju, odgovornosti i problemima o kojima muškarci često nerado razgovaraju.

Autor: Amer Obradović

Znate šta su klanfe ili klamfe, kako neko govori? One metalne spojnice kojima se povezuju dvije drvene grede, recimo. Taj pojam – klanfe – koristio se i za karakterističan oblik muških brkova, onih koji se spuštaju. Nekad je bilo dovoljno da se pojavi muškarac s takvim brkovima pa da se sve samo kaže. Jedan takav bio je Tom Selleck. Osamdesetih godina imao je gotovo sve što je tada predstavljalo ideal muške harizme: havajsku košulju, pogled čovjeka koji uvijek zna šta radi, brkove koji su imali vlastiti život i, možda najvažnije, crveni Ferrari 308 GTS. U seriji „Magnum“ nije mu trebalo mnogo više od toga da postane televizijska ikona. Ferrari je bio brz, a brkovi su, čini se, bili neuništivi.

Na Jadranu, u nešto drugačijoj disciplini, stajao je Mate Mišo Kovač. Nije mu trebao Ferrari. Imao je pjesme koje su preživjele generacije, glas koji se prepoznavao nakon prvih nekoliko taktova i brkove koji su odavno prestali biti samo pitanje frizure. Danas se Mišin lik, s prepoznatljivim brkovima i tamnim naočalama, može vidjeti i na majicama navijača Hajduka. Malo je pjevača čiji se imidž tako uspješno preselio s koncertnih pozornica na tribine.

Toma i Mišu, osim statusa muških ikona, povezuju i te klanfe – jednostavne, čvrste i napravljene da drže stvari na okupu. Neki brkovi zaista izgledaju kao da su projektovani u stolarskoj ili građevinskoj radionici. Klanfe su brkovi u stilu Pancho Ville, „viseći brkovi“ ili „pesimistički brkovi“, kao potkovica. Ali, da ne ostanemo samo na estetici, 19. novembar obilježava se kao Međunarodni dan muškaraca. I dok bi se nekada ovaj datum možda sveo na šalu o tome ko ima veće brkove, bolji automobil ili jači stisak ruke, njegova suština ipak je nešto ozbiljnija. Govori se o zdravlju muškaraca, mentalnom zdravlju, očinstvu, odgovornosti, pozitivnim uzorima i problemima o kojima muškarci često nerado razgovaraju.

Tu je i Movember, globalni pokret koji je brkove pretvorio u sredstvo aktivizma. Tokom novembra muškarci puštaju brkove kako bi skrenuli pažnju na rak prostate i testisa, mentalno zdravlje i prevenciju samoubistava. Dakle, brkovi nisu samo ukras iznad gornje usne. Ponekad mogu biti i vrlo ozbiljna društvena poruka.

U taj novembarski kontekst uklopio se i BIHAMK, koji je povodom Međunarodnog dana muškaraca pripremio akciju s 19 posto popusta na članstvo, od 19. do 30. novembra. Popust se odnosi na sva tri članska paketa, uključujući i produženje postojećeg članstva. Poruka kampanje prilično je jednostavna: briga o sebi na cesti i u životu nije slabost. Nije sramota tražiti pomoć, a pogotovo ne onda kada vam automobil odluči pokvariti dan negdje između Jablanice i Mostara, na putu prema moru ili, ne daj Bože, u nekoj hercegovačkoj nedođiji.

Možda automobil ne može riješiti sve životne probleme, ali je dobro znati da na cesti ne morate baš sve sami. Jer, kao i u životu, ponekad je najvažnije imati nekoga ko će priskočiti u pomoć.

Možda je upravo tu najzanimljivija veza između svih ovih priča. Magnum je imao Ferrari i brkove, Mišo pjesme i brkove, a klanfe su imale sasvim drugu, ali jednako važnu ulogu – da nešto čvrsto drže na okupu. Samo što se u stvarnom životu muškost ipak ne mjeri ni zapreminom motora, ni dužinom brkova, ni time ko će posljednji priznati da mu treba pomoć.

Možda je najveći iskorak za muškarca upravo to da ode na pregled, razgovara o problemu, nazove prijatelja kada mu je teško ili prizna da ne zna kako nešto popraviti. Čak i ako se radi o automobilu.

A ako već imate brkove poput Miše Kovača ili Toma Sellecka, čuvajte ih. Takve klanfe više se ne proizvode serijski.

I ne zaboravite: do 30. novembra možete ostvariti 19 posto popusta na BIHAMK članstvo. Ferrari možda nemate, ali pomoć na cesti svakako nije loše imati.

BIHAMK

Povezane novosti

Srbija nakon promjene: Aferim, i kako dalje!?

Srbija nakon promjene: Aferim, i kako dalje!?

Naš saradnik u autorskom osvrtu piše o političkoj stvarnosti u Srbiji i pitanjima koja ostaju otvorena nakon izbora, uz osvrt na simboliku pjesama koje prate društvene promjene i otkrivaju slojeve kolektivnog pamćenja.

Možda bi vas zanimalo