Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stečaju i predložila strožije i formalnije uslove za sticanje certifikata stečajnog upravnika. To je prije svega obavezna fakultativna obuka (trajat će šest mjeseci) što je sasvim logično jer stečajni upravnici u ime suda rade složen posao, upravljaju imovinom stečajnog dužnika itd. Analiza proteklog perioda ukazuje na to da su stečajni postupci dugo trajali a pojedinci istovremeno vodili po nekoliko preduzeća u stečaju (kakav je drastičan slučaj u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu) čime je jedan broj kompanija definitivno uništen a radnici izigrani.
Isti zakon je dopunjavan i prije nekoliko godina nakon čega je stečajni postupak skraćen s trideset na samo devet mjeseci i u praksi duplo brže okončavan. Najnovije izmjene će doprinijeti još većoj efikasnosti cijelog postupka.
Stečajevi su vruća tema u čitavom svijetu posebno u Njemačkoj, SAD i Kanadi a prema predviđanjima nadležnih instituta, u 2024. godini će ih biti jedanaest posto više nego lani. Najveći porast je u Njemačkoj 25 posto, potom Italiji 22 posto, Francuskoj 18 procenata, Sloveniji 12 posto... Bankrotirale su velike firme i izgubljena radna mjesta posebno u građevinarstvu, trgovini, te malom i uslužnom biznisu. Za 2025. godinu prognoze su zabrinjavajuće: stečajevi će u Evropi i Južnoj Americi ugroziti 1,6 miliona radnih mjesta!? To treba da brine i nas u BiH s obzirom na činjenicu da imamo brojne firme koje rade za strane i strateške partnere (autoindustrija, mašinogradnja...) i radnike angažirane na građevinskim gradilištima širom Evrope. Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini u BiH.
Iz naše perspektive to se ne može riješiti prepravkom postojećih ni pisanjem novih zakona, ali ima smisla potražiti odgovor na pitanje da li i kako možemo ublažiti posljedice tih događanja.
Povezane novosti

Audi Q7: Tajna prelaska razdaljina
Od Jesenica do Žiline je 657 kilometara i na karti stoji da se ima voziti šest sati i četrdeset i četiri minuta. Pokojni Dragan Vladić je nas četvoricu dovezao za nešto više od četiri sata. U Audiju Q7, u kojem smo imali osjećaj da se vozimo u avionu.

Poznati automobili: Peugeot 406 vozi sretne ljude
Dvojica taksista, jedan pravi (iz Sarajeva), a drugi filmski (iz Marseja). Jedan auto i jedna priča o tome kako mali pobjeđuju velike i zbog kojih vrijedi živjeti.

Europo, otvori granične prijelaze u Krajini i spasi planetu!
Situacija u sezoni je takva iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Operativni centar BiHAMK-a je zatrpan pozivima sa upitima o dužini čekanja na Izačiću, vozači prate slike sa nadzornih kamera na granici, ali gužve jednostavno nije moguće izbjeći.