Vraćam se majci u Bosnu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stečaju i predložila strožije i formalnije uslove za sticanje certifikata stečajnog upravnika. To je prije svega obavezna fakultativna obuka (trajat će šest mjeseci) što je sasvim logično jer stečajni upravnici u ime suda rade složen posao, upravljaju imovinom stečajnog dužnika itd. Analiza proteklog perioda ukazuje na to da su stečajni postupci dugo trajali a pojedinci istovremeno vodili po nekoliko preduzeća u stečaju (kakav je drastičan slučaj u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu) čime je jedan broj kompanija definitivno uništen a radnici izigrani.

Isti zakon je dopunjavan i prije nekoliko godina nakon čega je stečajni postupak skraćen s trideset na samo devet mjeseci i u praksi duplo brže okončavan. Najnovije izmjene će doprinijeti još većoj efikasnosti cijelog postupka.

Stečajevi su vruća tema u čitavom svijetu posebno u Njemačkoj, SAD i Kanadi a prema predviđanjima nadležnih instituta, u 2024. godini će ih biti jedanaest posto više nego lani. Najveći porast je u Njemačkoj 25 posto, potom Italiji 22 posto, Francuskoj 18 procenata, Sloveniji 12 posto... Bankrotirale su velike firme i izgubljena radna mjesta posebno u građevinarstvu, trgovini, te malom i uslužnom biznisu. Za 2025. godinu prognoze su zabrinjavajuće: stečajevi će u Evropi i Južnoj Americi ugroziti 1,6 miliona radnih mjesta!? To treba da brine i nas u BiH s obzirom na činjenicu da imamo brojne firme koje rade za strane i strateške partnere (autoindustrija, mašinogradnja...) i radnike angažirane na građevinskim gradilištima širom Evrope. Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini u BiH.

Iz naše perspektive to se ne može riješiti prepravkom postojećih ni pisanjem novih zakona, ali ima smisla potražiti odgovor na pitanje da li i kako možemo ublažiti posljedice tih događanja.