Uticaj Tome Vinkovića i Harryja Fergusona na agrarnu revoluciju u Hercegovini

Početkom juna zemlja koja se obrađuje na Dubravskoj visoravni miriše. Nekako, taj miris je spoj Božjeg davanja, prirode, ljudskih ruku i mehanizacije koja tu zemlju dotakne. Meni je taj miris uvijek isti, od mog djetinstva pa do danas. I kad se vratim u prošlost, sjećam se i načina na koji se sadio duhan, pa do toga kako se motikama naporno kopalo. Jedan moj rođak, rahmetli Meho Mujin, znao bi kopati na njivi skroz do podne, bez obzira na to što bi hercegovački zvizdan otjerao sve s njiva negdje do 10 sati, jer se jednostavno nije moglo više raditi na toj žegi. Ali Meho je bio uporan i njegova nevjerovatna snaga da s motikom kopa dubravsku crvenicu jednostavno govori o vrijednim rukama koje su izgradile svijet kojeg smo poznavali.

Taj stari svijet, ta Hercegovina koja je vjerovala samo rukama, dugo je odolijevao bilo kakvim radikalnim promjenama, a na to je sigurno uticala i finansijska nemogućnost bilo kakvog značajnijeg ulaganja. Ali kako je industrijalizacija uzimala maha i sve veći broj ljudi je radio i na zemlji i u fabrikama, jedna vrsta agrarnog preporoda je došla... Ključni element u preporodu poljoprivrede bila je mehanizacija, a traktori Tomo Vinković i IMT Ferguson odigrali su ključnu ulogu u transformaciji područja koja su se obrađivala, posebno na plodonosnoj Dubravskoj visoravni između Stoca i Čapljine. U mom kraju, ove dvije marke su bile najzastupljenije, a recimo, moje daidže, čija su imanja malo zapadnije prema Čapljini, su imale traktor italijanske marke Goldoni. Ove tri marke traktora, svaka s vlastitom historijom i inovacijama, omogućile su našim zemljoradnicima povećanje produktivnosti, smanjenje fizičkog napora i intenzivniju obradu zemlje, značajno unaprijedivši kompletnu poljoprivredu.

Gdje su posjedi bili manji, najbolje se snalazio Tomo Vinković. Ti traktori su se proizvodili u Bjelovaru, a firma je nastala iz male zanatske bravarske radionice Hinka Hermana, započete 1919. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, firma je dobila ime po narodnom heroju Tomi Vinkoviću, bravaru koji je tu radio između dva svjetska rata. Pod licencom talijanske tvrtke Pasquali, TV je 1960-ih započeo proizvodnju zglobnih traktora, poput modela TV-18, koji su bili idealni za male parcele i kamenite terene Hercegovine. Njihova zglobna konstrukcija omogućavala je rad na uskim i neravnim terenima. Doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito je prilikom posjete tvornici na dar dobio baš taj model TV-18, a koji se kasnije upotrebljavao na Brijunima. Kod nas je Tomo Vinković došao sedamdesetih i osamdesetih, prvo su bili oker boje, da bi prije rata dobili moderniji izgled i bili su ofarbani u crveno. Oni raniji modeli su palili na potezanje konopom, pa bi taj zahvat bio istinski izazov, jer je trebalo zaljuljati mašinu i na pravom mjestu potegnuti konop da traktor kresne. Kad mi ko djeca prvi put vozili TM, to bi za nas bila bajka.

Goldoni su osnovali braća Celeste i Carlo 1926. u Modeni. Specijalizirali su se za kompaktne traktore prilagođene voćarstvu i vinogradarstvu. Njihova vizija bila je stvoriti strojeve za male poljoprivrednike, s izodijametrijskim točkovima i snažnim hidrauličkim sistemima. Goldoni je bio poznat po okretnosti i prilagodljivosti. Kod nas su bili idealni za uske vinograde Dubravske visoravni, baš kakve su imale moje daidže. Jedan je bio na posjedu koji se zove Tomaševine, na bregovitom terenu, baš idealnom za vinograd i za Goldonija koji se tu snalazio kao kod svoje kuće u Modeni.

I još je jedan traktor bio itekako prisutan na našim njivama, onaj iz Industrije mašina i traktora (IMT). Ova firma je osnovana 1947. u blizini Beograda. Bila je jedan od najvažnijih igrača u jugoslavenskoj poljoprivredi nakon što je 1955. otkupila licencu od američke firme Massey Ferguson, koja je 1953. Nastala spajanjem kanadske kompanije Massey-Harris i britanske Harry Ferguson Limited. Inače, Harry Ferguson, izumitelj revolucionarnog trotočkastog hidrauličnog sistema, bio je ključna figura u razvoju modernih traktora. IMT je započeo proizvodnju modela Ferguson 20, 30 i 35, a kasnije razvio vlastite modele, poput IMT 533 i IMT 539, temeljene na Fergusonovoj tehnologiji i Perkinsovim motorima.

Ovi traktori, poznati po svojoj pouzdanosti i izdržljivosti, s motorima koji su mogli izdržati 4.000–6.000 radnih sati prije generalnog popravka, postali su legenda u ruralnim područjima bivše Jugoslavije. Na Dubravskoj visoravni, IMT Ferguson traktori bili su omiljeni zbog svoje snage i sposobnosti obrade većih površina, što je omogućilo poljoprivrednicima da zamijene tradicionalne metode. Jedan takav je imao moj komšija Šerifan Selimić (mislim da i danas ima jednog Fergusona). On je s njim bio i prevoznik, s prikolicom je ko zna koliko tereta prebacio. Šerifan je šaljivdžija, a nas djecu bi oslovljavao šeretski s nadimkom  – ''Pupavac'', po onoj ptici što ima krunu na glavi. Kad smo u ratu zajedno završili u ćeliji jednog logora, rekao mi je: ''Eh, više nisi Pupavac. Sad si Kukavac. I ti. I ja.'' Ali predeveralo se sve to, a Šerifan je osvojio svoju slobodu, a Fergusoni i danas oru njive po Dubravama.

Tomo Vinković simbolizira otpornost, Goldoni preciznost, a IMT Ferguson snagu. Zajedno, i s rukama naših vrijednih ljudi kakve je imao Meho Mujin, učinili su Dubravsku visoravan poljoprivrednim dženetom Hercegovine.