Upravljanje otpadom kao domaća zadaća

Nedavno je Ustavni sud BiH zabranio Republici Srpskoj investicione radove i krčenje šume na lokaciji Vučjeg mosta na Jahorini koja se vodi kao državna imovina. Odluka se odnosi na zemljište koje je odlukom vlade tog entiteta namijenjeno za prodaju putem javnog nadmetanja. Sud se ovom lokacijom bavi još od sredine prošle godine tokom koje je ovaj entitet na Jahorini za 21 milion KM prodao 56,4 hiljade kvadratnih metara zemljišta. U julu je naložio da se ugovori raskinu što nije učinjeno već naprotiv: prodato zemljište je uknjiženo na ime privatne firme iz Teslića.

Sudovi su sve češće ključni akteri u zaštiti prirodnih resursa kao najvećeg blaga u riznici državne imovine izložene različitim nasrtajima političkih moćnika, pravih i lažnih, domaćih i stranih investitora. Zahvaljujući sudskoj odluci i autoritetu obustavljene su investicije u nekoliko malih hidrocentrala i uzurpacije prirodnog prostora. To je bitka koja će se nastaviti i u godini pred nama. Obaveza je nevladinih, posebno ekoloških organizacija i pokreta da svoje osmatračnice nad rijekama i šumama i vrijednim krajolicima podignu za nekoliko stepenica i alarmiraju na svaki zakonom zabranjeni nasrtaj.

Treća je godina kako se u glavnom gradu BiH realizuje projekat “Sarajevo grad hiljadu česmi”. Efekti se još ne vide. Početkom prošlog mandata na funkciji načelnika opštine Novi Grad, Semir Efendić, obećao je da će pred Dom zdravlja Kumrovac vratiti uklonjenu fontanu/česmu, ali još nije. I Benjamina Karić je još u decembru 2023. godine najavila da će otvoriti vodu na česmama uz stepenište na ulazu u Vijećnicu, ali nije. Okončala je mandate, a voda nije potekla. Ima još sličnih priča o vodi i česmama, ali o tom potom!

Ove godine lokalne vlasti i komunalna privreda konačno će započeti konkretne aktivnosti na projektu održivog upravljanja komunalnim otpadom snažno podržanim od Svjetske banke. U prvoj fazi uključeni su Kanton Sarajevo, Gračanica, Kalesija, grad Mostar, Bosanska Krupa, Goražde. Gospodarenje otpadom i uopšte odnos prema zaštiti životne sredine uz primjenu svih naprednih zakonskih i praktičnih rješenja veoma je važno i sa stanovišta pristupa BiH Evropskoj uniji i ništa manje značajno u odnosu na pitanja sudstva, ljudskih prava i druga poglavlja koja su nam u zadaći. Najviše obaveza u konačnici imaju građani jer konačno moraju promijeniti i svijest i ponašanje što neće biti lahko. To je posao kojeg se moramo prihvatiti i okončati ga kako nam se kaže.