Stanovnici srednje Bosne, ali i ''daleke'' Krajine, posebno oni koji iz ovih krajeva putuju ka glavnom gradu Bosne i Hercegovine, konačno su dočekali i to da se obećanja o boljoj cestovnoj infrastrukturi počnu ispunjavati.
Pravo na optimizam iz prve rečenice ovog teksta nam daje svečanost koja je krajem aprila održana u Mostaru gdje su predstavnici Javnog preduzeća Autoceste FBiH i građevinske kompanije Hering iz Širokog Brijega koja će izvoditi radove potpisali ugovor kojim je omogućen početak izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje. Početak je ovo dugog procesa iz kojeg ćemo, nadajmo se, svi izaći sretni i zadovoljni jer će ovaj dio FBiH konačno za nekoliko godina dobiti 24,3 kilometra brze ceste.
Javno preduzeće Autoceste FBiH je kompletnu brzu cestu podijelilo u pet dionica, a prvim ugovorom je predviđena izgradnja LOT-a 5, odnosno dijela brze ceste od petlje Vitez, odnosno izlaza iz poslovne zone do petlje Nević Polje u dužini od 4,8 kilometara. Za ovu namjenu je izdvojeno 74,9 miliona KM sa PDV-om, a rok za kraj radova je 20 mjeseci (godinu i osam mjeseci), što za naše uslove i nije predugo.
Nakon 15 godina
Na početak izgradnje ove brze ceste čekalo se bezmalo 15 godina! Toliko je, dakle, prošlo vremena od trenutka kada je donesena politička odluka o izgradnji brze ceste u ovom dijelu FBiH. Teško je dokučiti prave razloge koji su stopirali raniji početak gradnje, ali se ne možemo oteti utisku da smo ovu brzu cestu mogli izgraditi još davnih dana. A šta je još, osim politike, onemogućilo ovaj scenario? Zvaničan razlog je ''nestabilna ekonomija'' i ''nedostatak zakonskih i urbanističkih preduvjeta'' da se ovo desi. Ovo se može samo čitati kao potpuna nezainteresovanost federalnih vlasti za ovakve i slične projekte u prethodnih dvadesetak godina.
Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder, koji je uz predstavnika kompanije Hering Marija Bevandu, jedan od potpisnika ugovora za izgradnju LOT-a 5 brze ceste kaže da je trebalo upornosti i odlučnosti aktuelne Uprave ovog preduzeća kako bi se krenulo s ovim projektom.
''Planiramo nastaviti aktivnosti na realizaciji izgradnje brze ceste kako bi se u konačnici povezala zapadna Bosna i Hercegovina, odnosno Bihać, Cazin i Velika Kladuša preko Ključa, Jajca, sa centralnim dijelom na autocestu na Koridoru 5c sa istokom Bosne i Hercegovine, te susjednim državama Srbijom i Crnom Gorom'', rekao Voloder.
A sada malo detaljnije o pomenutom LOT-u 5. Riječ je o dionici na kojoj će biti izgrađena četiri mosta i jedan vijadukt. Na kraju ove kratke dionice će biti izgrađena petlja Nević Polje, a tu će se nalaziti i pristupne rampe za priključak na magistralni put M-16.4 Nević Polje – Bugojno. U opisu projekta piše da je riječ o cesti s karakteristikama brze ceste što znači da će imati po dvije saobraćajne trake u oba smjera (voznu i preticajnu). U sklopu ovog projekta bit će regulisana rijeka Lašva i to na mjestima gdje je u koliziji s trupom ceste.
Javni interes
Brza cesta Lašva – Nević Polje u ukupnoj dužini od oko 25 kilometara je, dakle, proglašena cestom od javnog interesa poodavno. Podijeljena je na pet dionica: Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u Poslovnu zonu), Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u Poslovnu zonu – petlja Vitez izlaz iz Poslovne zone) i petlja Vitez (izlaz iz Poslovne zone) – petlja Nević Polje. Za eksproprijaciju na četiri dionice je zaduženo JP Autoceste FBiH, dok je posao eksproprijacije na jednoj dionici u nadležnosti JP Ceste FBiH.
Brza cesta Lašva – Travnik – Jajce, odnosno magistralna cesta kako je svih ovih godina kategorizovana, jedna od najopterećenijih saobraćajnica uopće u Bosni i Hercegovini otkako se broji saobraćaj u našoj zemlji, a to je počelo davne 1954. godine. Prema podacima iz 2015. godine na osnovu istraživanja Instituta za saobraćajnice Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prosječan broj vozila koji se dnevno kreću, recimo, dionicom Nević Polje – Kaonik je 12.315, a dionicom Turbe – Nević Polje 14.741. Samo dionicom Turbe – Nević Polje u najopterećenijim (ljetnim) mjesecima mjesečno prođe više od 500.000 vozila. Sve to znači da je velika vjerovatnoća da će na toliki promet biti i saobraćajnih nesreća s poginulim i povrijeđenim, te da je zaista potrebno da se ova cesta modernizuje, te time spriječe najteže posljedice, ali i da se saobraćaj ubrza kako bi se i ekonomija unaprijedila.
Uz sami potpis na ugovor kojim je omogućena gradnja prve od pet dionica brze ceste kroz srednju Bosnu bitna je i informacija iz Vlade FBiH koja je objavljena tri dana nakon potpisivanja pomenutog ugovora. Prema toj informaciji, Vlada je donijela odluku o kapitalnim transferima za javna preduzeća u iznosu od 147,3 miliona KM od čega je za gradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe u dužini od 10,8 kilometara planirano 24,4 miliona KM (projektovanje, eksproprijacija, građevinski radovi i nadzor), te za brzu cestu Lašva – Nević Polje 34,7 miliona KM (eksproprijacija, građevinski radovi i nadzor).
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...