Padosmo s nogu

Udruženje poslodavaca i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ozbiljno su zaronili u područje fiskalnih i drugih opterećenja privrednih društava. Rasprave vođene proteklih nekoliko sedmica ohrabruju i navode na zaključak da će nameti na biznis konačno biti smanjeni. Veće plaće zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta kao pozitivna refleksija tih mjera u praksi sada se čine izvjesnijim nego prije nekoliko mjeseci. Rasterećenje privrede proizilazi i iz dokumenta Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine usvojenog prije nekoliko mjeseci. On odražava prioritete utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan i Zelena agenda za Zapadni Balkan i Digitalna strategija Evropske unije) što je ključni cilj aktuelne vlasti na nivou države i entiteta. Doduše kantoni u Federaciji (poput Sarajevskog i Tuzlanskog) kao i ne mali broj opština radili su i rade na uvođenju olakšica u poslovanju u mjeri u kojoj za to imaju ovlaštenja. To je pozitivno, ali nedovoljno ukoliko vrh vlasti ne uradi svoj dio posla.

Spomenute smjernice sadrže makroekonomske pokazatelje i projekcije pa je sada moguće predviđati i buduće stanje privrede. No kako na nju neovisno od vladinih mjera i programa znatno utiču i globalna ekonomska kretanja i geopolitički procesi, prognoze se čine poprilično upitnim. Evo i zašto. Prema zvaničnim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa projiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto. Tokom ove godine međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Centralna banka BiH nekoliko puta su mijenjali planiranu stopu a kolika će ona odista biti pouzdano ćemo saznati za šezdesetak dana – tačnije početkom 2024. godine. Ne zna čovjek kome bi vjerovao. Inače prosječna stopa realnog rasta u Federaciji BiH u rečenim smjernicama za period 2024. – 2026. procjenjuje se na 3,3 posto.

Tokom nastupajućeg perioda doći će do ograničavanja rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicionu potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u podsticanju ekonomskog rasta a izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom periodu znatno će povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

Tako se na budućnost gleda iz vladinih kabineta. Život je drugačiji, čini se mnogo grublji nego smo očekivali. Svijet je pun haosa, vatre, dima, jauka i suza! Jedna od posljedica po nas je i ta da vlasnici ovdašnjih kompanija zbog smanjenja narudžbi i sužavanja tržišta zatvaraju proizvođačke fabrike, uz to požari su nam progutali nekoliko respektabilnih kompanija, neke potresaju afere i korupcija a u sektoru usluga nedostatak radne snage je krajnje alarmantan. Konobari, trgovci, frizeri... i drugi što po prirodi posla moraju hodati, kadkad trčati ne samo osam, nego mnogo više sati u toku dana padoše s nogu!? ''Nikad teže ljeto'', reći će jedan od njih.

• Nikad gora godina, kažem ja!