Banke sve više teže tome da odobravanje kredita svedu na čistu formalnost, na što upućuje i najnovija usluga jedne banke u Sarajevu. Početkom godine odlučila je da finansijsku podršku klijentima do 5.000 KM odobrava samo na osnovu lične karte i da cijelu proceduru – od prijema zahtjeva do odobrenja – klijent završi tokom samo jednog dolaska u poslovnicu. Do trenutka kada banke budu odobravale kredite nakon što klijent samo klikne na telefonski kod, ova usluga spomenute banke može se označiti kao vrhunac ekspeditivnosti.
Novac će stanovništvu i u nadolazećem vremenu biti sve bliži, a nagovještaji da će se uskoro moći podizati i u trgovinama, hotelima i drugim objektima učinit će ga dostupnim u svakom času. Kraj ove priče bit će trenutak kada svi pređemo na bezgotovinsko plaćanje, a ono sitnine što je ostalo po novčanicima i džepovima postane numizmatički eksponat.
U našem slučaju ovo posljednje neće se tako brzo dogoditi. Umjesto bezgotovinskih transakcija, mi ćemo od 2027. godine plaćati novim novčanicama koje će imati moderniji dizajn, bolji papir i “jače” boje, poput eura, naprimjer. Likovi i simboli na njima neće se mijenjati. Unatoč svim nesuglasicama i raspravama, priča o tome čiji će lik biti na papirnatim novčanicama uspješno je apsolvirana prilikom prve emisije bh. novčanica – stranci su nam u tome mnogo pomogli.
Uzgred, odluka Centralne banke da redizajnira nacionalnu valutu upućuje na to da u ovoj zemlji euro kao platežno sredstvo (slično Crnoj Gori, Kosovu...) zadugo neće biti uveden. Suviše smo daleko od Evropske unije i eurozone, unatoč činjenici da smo s početkom ove godine napravili mali pomak. Federacija BiH usvojila je šest zakona za modernizaciju finansijskog i platnog sistema, što se smatra “strateškim iskorakom ka Evropskoj uniji”.
Glavne razvojne iskorake ovdje prave domaće kompanije. Ohrabrujuće je da tešanjski AS Holding ulazi u novu akviziciju kupujući reprezentativnu sarajevsku mljekaru Milkos. S obzirom na to da je ista kompanija prošle godine postala najveći vlasnik bosanskohercegovačke farmaceutske kuće “Bosnalijek”, ovo je potvrda da vlasnik i uprava AS Holdinga ozbiljno istrajavaju u ekonomskom jačanju i osvajanju tržišta.
Ključna tema u narednim mjesecima svakako će biti energetika – ne samo zbog toga što se u taj biznis u BiH energično uključuju SAD već i zbog činjenice da su razgovori o trenutnom stanju, aktuelnim projektima i razvojnim investicijama gotovo svakodnevni. Početkom februara održan je vrlo sadržajan Sarajevski energetski forum (SEF), Trebinje se priprema za martovski Samit energetike (SET), a Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara za okrugli sto posvećen otvaranju berze električne energije.
Postoji načelna politička i stručna saglasnost da ta berza konačno profunkcioniše. Fokus je trenutno na pitanju gdje će biti njeno sjedište – u Mostaru, koji je značajno energetsko središte i čvorište, a Hercegovina područje s najvećim brojem obnovljivih izvora električne energije koju treba prodati, ili u Brčkom, koje, kako ovih dana primijeti jedan ugledni elektroenergetičar, ima jedan dalekovod i jednog inženjera?
Povezane novosti
Dani bunta
Strah za sudbinu Neretve javno iskazuju ekolozi. Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska, jer projekat Gornji horizonti može ugroziti čitav sliv Neretve do samog ušća.
Kućica na raskršću
Kao mjeru povećane bezbjednosti na marindvorskom raskršću trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja će i vozače i pješake opominjati na krajnji oprez.
Ramazan za volanom: Kako pobijediti akšamske špice
Mjesec ramazana donosi promjenu životnog ritma koja se prenosi i u saobraćaj. Član BiHAMK-a i profesor islamskih nauka Dženan Handžić poručuje vozačima da vode računa o stanju svoga organizma i da u saobraćaju pokažu vrline strpljenja i solidarnosti.
