Banke sve više teže tome da odobravanje kredita svedu na čistu formalnost, na što upućuje i najnovija usluga jedne banke u Sarajevu. Početkom godine odlučila je da finansijsku podršku klijentima do 5.000 KM odobrava samo na osnovu lične karte i da cijelu proceduru – od prijema zahtjeva do odobrenja – klijent završi tokom samo jednog dolaska u poslovnicu. Do trenutka kada banke budu odobravale kredite nakon što klijent samo klikne na telefonski kod, ova usluga spomenute banke može se označiti kao vrhunac ekspeditivnosti.
Novac će stanovništvu i u nadolazećem vremenu biti sve bliži, a nagovještaji da će se uskoro moći podizati i u trgovinama, hotelima i drugim objektima učinit će ga dostupnim u svakom času. Kraj ove priče bit će trenutak kada svi pređemo na bezgotovinsko plaćanje, a ono sitnine što je ostalo po novčanicima i džepovima postane numizmatički eksponat.
U našem slučaju ovo posljednje neće se tako brzo dogoditi. Umjesto bezgotovinskih transakcija, mi ćemo od 2027. godine plaćati novim novčanicama koje će imati moderniji dizajn, bolji papir i “jače” boje, poput eura, naprimjer. Likovi i simboli na njima neće se mijenjati. Unatoč svim nesuglasicama i raspravama, priča o tome čiji će lik biti na papirnatim novčanicama uspješno je apsolvirana prilikom prve emisije bh. novčanica – stranci su nam u tome mnogo pomogli.
Uzgred, odluka Centralne banke da redizajnira nacionalnu valutu upućuje na to da u ovoj zemlji euro kao platežno sredstvo (slično Crnoj Gori, Kosovu...) zadugo neće biti uveden. Suviše smo daleko od Evropske unije i eurozone, unatoč činjenici da smo s početkom ove godine napravili mali pomak. Federacija BiH usvojila je šest zakona za modernizaciju finansijskog i platnog sistema, što se smatra “strateškim iskorakom ka Evropskoj uniji”.
Glavne razvojne iskorake ovdje prave domaće kompanije. Ohrabrujuće je da tešanjski AS Holding ulazi u novu akviziciju kupujući reprezentativnu sarajevsku mljekaru Milkos. S obzirom na to da je ista kompanija prošle godine postala najveći vlasnik bosanskohercegovačke farmaceutske kuće “Bosnalijek”, ovo je potvrda da vlasnik i uprava AS Holdinga ozbiljno istrajavaju u ekonomskom jačanju i osvajanju tržišta.
Ključna tema u narednim mjesecima svakako će biti energetika – ne samo zbog toga što se u taj biznis u BiH energično uključuju SAD već i zbog činjenice da su razgovori o trenutnom stanju, aktuelnim projektima i razvojnim investicijama gotovo svakodnevni. Početkom februara održan je vrlo sadržajan Sarajevski energetski forum (SEF), Trebinje se priprema za martovski Samit energetike (SET), a Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara za okrugli sto posvećen otvaranju berze električne energije.
Postoji načelna politička i stručna saglasnost da ta berza konačno profunkcioniše. Fokus je trenutno na pitanju gdje će biti njeno sjedište – u Mostaru, koji je značajno energetsko središte i čvorište, a Hercegovina područje s najvećim brojem obnovljivih izvora električne energije koju treba prodati, ili u Brčkom, koje, kako ovih dana primijeti jedan ugledni elektroenergetičar, ima jedan dalekovod i jednog inženjera?
Povezane novosti
Yugo Florida: Automobil koji je stigao u pogrešno vrijeme
A možda je upravo zato Florida ostala toliko ničija – automobil koji nije stigao tamo gdje je krenuo, baš kao ni zemlja koja ga je stvorila.
Srbija nakon promjene: Aferim, i kako dalje!?
Naš saradnik u autorskom osvrtu piše o političkoj stvarnosti u Srbiji i pitanjima koja ostaju otvorena nakon izbora, uz osvrt na simboliku pjesama koje prate društvene promjene i otkrivaju slojeve kolektivnog pamćenja.
Sarajevo 2045: Po burek letećim autom
U Sarajevu 2045. god. leteći automobili, zračni kružni tokovi i trolejbusi bez žica trebali su riješiti saobraćajne probleme. Ali kad treba otići po burek, parkirati pred pekarom ili pronaći krivca za gužvu, budućnost ne izgleda mnogo drugačije.
